Rusi na pregovorima: Napali smo Ukrajinu jer Biden nije odgovorio Putinu na pismo

Riječ je o tvrdnji koja ne odgovara činjenicama – Sjedinjene Države i NATO su 26. siječnja 2022. godine, mjesec dana prije početka invazije, Moskvi uručili službene pisane odgovore na ruske nacrte sigurnosnih sporazuma. Washington je tada ponudio pregovore o kontroli naoružanja, ali je odbio glavni ruski zahtjev da se Ukrajini trajno zabrani ulazak u NATO i da se savezničke snage povuku na granice iz 1997. godine.

Na ovu tvrdnju ruskog izaslanstva u Abu Dhabiju izaslanici predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner i Steve Witkoff, odgovorili su da se svijet od 2021. godine uvelike promijenio. Pritom su od Rusije zatražili da izradi novi prijedlog budućeg sigurnosnog sporazuma s Europom, koji bi ovoga puta uključivao i konkretne ruske korake za smanjenje napetosti na kontinentu.

Amerikanci traže "simetrične korake" Moskve

Rusija već godinama traži sigurnosni dogovor u Europi kojim bi se ograničilo širenje NATO-a i smanjila njegova vojna prisutnost u istočnoj Europi. Iako je Washington u prošlosti odbijao takve zahtjeve, Trumpova administracija sada je očito spremna u nekom obliku otvoriti ta pitanja u sklopu šireg sporazuma o završetku rata u Ukrajini, što među brojnim europskim vladama izaziva duboku sumnju.

Prema jednom od izvora Axiosa, Kushner i Witkoff predložili su Rusima da sastave novi nacrt koji bi uključivao njihove sigurnosne brige i zahtjeve, ali bi istodobno jasno naveo koje je "simetrične korake" Moskva spremna poduzeti kako bi smanjila napetosti i uvjerila Europu da je u budućnosti neće napasti. Također su poručili Rusima da moraju pristati na sudjelovanje europskih predstavnika u budućim mirovnim pregovorima ako žele ozbiljno razgovarati o europskoj sigurnosti.

"Rekli smo Rusima da oni imaju svoje želje i strahove, ali da moraju ponuditi i drukčije mjere deeskalacije te drukčije prijedloge ako žele da Europa te prijedloge prihvati na dobar način", izjavio je Kushner na konferenciji za novinare nakon završetka pregovora u srijedu.

Danas kod Putina u Moskvi, večeras kod Zelenskog u Dublinu

Kushner i Witkoff sastat će se danas u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi mu ponovili taj zahtjev. Prema riječima američkog dužnosnika, od Putina također traže da dopusti europskim predstavnicima sudjelovanje u sljedećem krugu mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine. Iz Moskve bi Kushner i Witkoff već večeras trebali otputovati u Dublin na sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Pregovori održani jučer i prekjučer u Abu Dhabiju bili su prvi izravni susret ukrajinskih i ruskih dužnosnika uz američko posredovanje od veljače ove godine, kada su razgovori prekinuti zbog izbijanja rata u Iranu. Posljednjih tjedana Witkoff i Kushner odvojeno su se sastali s Putinom i Zelenskim, čime su ponovno pokrenuli proces.

Putin je pritom pristao na nastavak mirovnih pregovora i oslobađanje američkog državljanina Stephena Hubbarda, kojeg je Rusija pritvorila 2022. godine, dok su Kushner i Witkoff zajedno s prvom damom Melanijom Trump i njezinim timom posredovali i u dogovoru o humanitarnom prekidu vatre u okupiranom ukrajinskom gradu Oleški.

Napeti razgovori i moguća najveća razmjena zarobljenika

Uz Witkoffa i Kushnera, u Abu Dhabiju je između Rusa i Ukrajinaca posredovao i zapovjednik Europskog zapovjedništva američke vojske (EUCOM), general Alexus Grynkewich. Dvije strane dogovorile su razmjenu zarobljenika za koju su Kushner i glavni ukrajinski pregovarač David Arahamija rekli da bi mogla biti najveća od početka rata.

Američki i ukrajinski dužnosnici naveli su da će točan broj zarobljenika koji će biti pušteni na slobodu biti potvrđen tijekom današnjih sastanaka s Putinom i Zelenskim. Prije i nakon pregovora američki i ukrajinski timovi o svemu su izvijestili izaslanstvo visokih diplomata iz Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Italije, Europske unije i NATO-a.

Prema izvoru koji je bio u prostoriji, sastanci Rusa i Ukrajinaca u utorak bili su napeti, a na trenutke i emotivni jer su obje strane iznosile međusobne optužbe nakon devet mjeseci bez izravnog kontakta. Kushner i Witkoff pokušali su smiriti situaciju, poručivši objema delegacijama da je cilj ovog kruga razgovora doći do konkretnih prijedloga koje će zatim razmotriti čelnici dviju država. Nakon što je svaka strana iznijela svoje stajalište, rasprava je postala konstruktivnija.

"Imali smo prilično teške razgovore", rekao je Kushner nakon pregovora. Slično je poručio i ukrajinski pregovarač Arahamija: "Rusi su došli sa strogim direktivama. Bilo je jako teško ublažiti njihove stavove, ali na kraju je završilo produktivno."

Rusi vrijeđaju europske čelnike, u Bruxellesu snažan otpor

Rusija se dosad oštro protivila uključivanju Europljana u mirovne pregovore s Ukrajinom. Savjetnik ruskog predsjednika Vladimir Medinski, koji je predvodio rusko izaslanstvo, na konferenciji za novinare nakon sastanka oštro je napao europske vlade. "Što se tiče vodstva niza europskih zemalja, oni u biti sudjeluju u kolektivnoj obmani ukrajinskog naroda i pridonose masovnoj pogibiji civila. Stoga ne razumijem o čemu se s njima uopće može razgovarati", rekao je Medinski.

Ipak, Medinski je potvrdio da Rusija želi postići širi sigurnosni sporazum s Europom kao dio dogovora o okončanju rata. "U Ukrajini je naprosto puknuo čir. Treba liječiti cijelo tijelo, običan flaster ovdje neće pomoći", poručio je.

Prema izvoru upoznatom sa stavovima Bijele kuće, Trumpova administracija želi istodobno pregovarati o novoj europsko-ruskoj sigurnosnoj arhitekturi i o mirovnom sporazumu za Ukrajinu, ali bi se novi sigurnosni aranžman počeo primjenjivati tek nakon što se postigne dogovor o završetku rata. Washington se nada da će davanje mjesta europskim predstavnicima za pregovaračkim stolom potaknuti njihove vlade da pristanu na razgovore o širem sigurnosnom sporazumu i prije formalnog kraja rata.

"Zelenski neće pristati na dogovor ako ne zna što slijedi"

"Zelenski neće pristati na dogovor dok ne bude znao što slijedi u pogledu sigurnosnih jamstava, a to želi znati i Putin. Zato je pitanje sigurnosti toliko važno", objasnio je izvor za Axios, dodajući kako je SAD jasno dao do znanja europskim državama da neće sklopiti nikakav sigurnosni sporazum s Rusijom bez pristanka Europe i Ukrajine te da Rusiji neće dati pravo veta na europska sigurnosna pitanja.

Pitanje sigurnosti bit će glavna tema summita europskih čelnika koji se krajem tjedna održava u Dublinu, gdje među diplomatima vlada velik otpor ideji novog sigurnosnog dogovora s Rusijom. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već je poručila da će Europa o novoj sigurnosnoj arhitekturi razgovarati tek nakon što rat u Ukrajini završi.

Dnevnik.ba