Merz oštro prozvao članice koje odbijaju financirati Ukrajinu: Pogledajte koliko je Hrvatska dosad dala Kijevu

Uz rat u Ukrajini, na dnevnom redu sastanka prvi se put našla i tema utjecaja umjetne inteligencije na društvo i gospodarstvo. Za raspravu o toj temi pozvani su izvršni direktor poznate francuske tvrtke za razvoj umjetne inteligencije Arthur Mensch te dobitnik Nobelove nagrade za fiziku Geoffrey Hinton, kojega se smatra jednim od ključnih začetnika umjetne inteligencije i često naziva njezinim „kumom”, prenosi Dnevno.hr.

Samitu 27 država članica prethodio je sastanak Europske političke zajednice, na kojem su u četvrtak u Dublinu čelnici pedesetak europskih zemalja razgovarali o ulozi Europe u nastojanjima da se postigne mir u Ukrajini.

Podjele oko uloge Europske unije u pregovorima

Pitanje europskog predstavljanja u mogućim mirovnim pregovorima otvoreno je na prijedlog talijanske premijerke Giorgije Meloni, a predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa prihvatio je da se ono uvrsti na dnevni red samita. Među članicama, međutim, ne postoji suglasnost o tome tko bi trebao predstavljati Uniju i kakav bi mandat pritom imao. Njemačka i Francuska smatraju da je o tome još prerano razgovarati. Francuski predsjednik Emmanuel Macron uoči početka sastanka Europske političke zajednice poručio je da prije svega treba odrediti „jasnu viziju što Europa želi za Ukrajinu i za samu sebe”.

Njemački kancelar Friedrich Merz istaknuo je kako je Europa već zastupljena u formatu E3, koji okuplja Francusku, Njemačku i Veliku Britaniju, te da nema razloga za promjenu takvog aranžmana. Dio članica, s druge strane, smatra da bi Europsku uniju trebali predstavljati čelnici njezinih institucija – predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.

Osim pitanja pregovora, važna tema samita je i financijska potpora Ukrajini. Europska unija obećala je osigurati 45 milijardi eura, što čini dvije trećine od ukupno 70 milijardi eura koliko se procjenjuju dodatne potrebe ukrajinske države za sljedeću godinu. Na posljednjem sastanku Europskog vijeća Bugarska, Češka, Mađarska i Slovačka najavile su da neće sudjelovati u financiranju Ukrajine. Takav je stav izazvao oštru reakciju njemačkog kancelara, koji je upozorio da države koje odbiju sudjelovati u zajedničkom financiranju ne mogu istodobno računati na novac iz europskog proračuna.

Hrvatska pomoć Ukrajini

Hrvatska je od početka ruske invazije u veljači 2022. do listopada 2026. Ukrajini pružila potporu ukupne vrijednosti 406 milijuna eura, prema podacima Ministarstva financija objavljenima sredinom listopada. U taj iznos ulaze vojna, humanitarna i razvojna pomoć, kao i sredstva dodijeljena putem financijskih instrumenata Europske unije. Riječ je o ukupnoj vrijednosti različitih oblika potpore, a ne isključivo o novcu koji je izravno uplaćen ukrajinskoj državi.

Vlada je na četvrtu obljetnicu početka invazije objavila da je Hrvatska Ukrajini uputila ukupno 16 paketa vojne pomoći. Među najvećim javno poznatim isporukama nalazi se 30 tenkova M-84 i 30 borbenih vozila pješaštva M-80, zajedno s pričuvnim dijelovima i streljivom. Ta je oprema Ukrajini predana krajem 2024. godine, a za njezin prijenos Njemačka je Hrvatskoj uplatila 144,8 milijuna eura. Taj je novac namijenjen smanjenju hrvatskog troška nabave novih njemačkih tenkova Leopard 2A8.

Hrvatska je sudjelovala i u NATO-ovu mehanizmu PURL za financiranje nabave američkog oružja za Ukrajinu, pri čemu je tijekom 2026. objavila doprinos od dodatnih 20 milijuna eura, uz ranije potvrđenih 15 milijuna. U ovogodišnjem paketu pomoći predviđena su i četiri stroja DOK-ING MV-4 za humanitarno razminiranje te 1,5 milijuna eura za Fond za energetsku obnovu Ukrajine.