Čak 71 posto Europljana podržava formiranje zajedničke vojske EU

Prema izvješću „GLOBSEC Trends 2026.”, koje je objavio istraživački centar za sigurnosna pitanja GLOBSEC, potpora osnivanju europske vojske zabilježena je u svim obuhvaćenim državama članicama EU-a.

Najveća potpora zabilježena je u Rumunjskoj, gdje tu ideju podržava 82 posto ispitanika, zatim u Litvi sa 78 posto i Francuskoj sa 75 posto.

Čak i u zemljama koje su tradicionalno suzdržane prema dubljoj europskoj obrambenoj integraciji, većina građana podržava takvu inicijativu. Tako se za osnivanje vojske EU-a izjasnilo 70 posto ispitanika u Poljskoj i Bugarskoj te 69 posto u Njemačkoj.

Rezultati istraživanja objavljeni su u trenutku kada europske vlade raspravljaju o načinima jačanja vlastitih vojnih kapaciteta, u okolnostima nastavka ruske agresije na Ukrajinu i sve veće neizvjesnosti u pogledu američke predanosti europskoj sigurnosti.

GLOBSEC je istraživanjem obuhvatio ispitanike iz 14 zemalja transatlantskog prostora, uključujući 11 država članica Europske unije, Ukrajinu, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.

Ipak, snažna potpora razvoju europskih vojnih kapaciteta ne znači i protivljenje NATO-u. Čak 77 posto ispitanika u obuhvaćenim državama članicama NATO-a izjavilo je da bi na referendumu glasovalo za ostanak u Savezu, dok 78 posto ispitanika iz država EU-a podržava razvoj vlastitih obrambenih kapaciteta Unije, usporedno s NATO-om.

Istraživanje je pokazalo i znatnu potporu ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka. Među ispitanicima iz zemalja koje trenutačno nemaju obvezno služenje vojnog roka, 64 posto podržava njegovo ponovno uvođenje. Najveća potpora toj mjeri zabilježena je u Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj i Slovačkoj.

Njemačka se izdvaja po stavovima prema SAD-u i ratu u Ukrajini

Rezultati istraživanja upućuju i na sve izraženije razlike u percepciji Sjedinjenih Američkih Država kao sigurnosnog partnera.

Više od trećine ispitanika u obuhvaćenim europskim zemljama smatra SAD sigurnosnom prijetnjom. Takav stav dijeli približno polovica ispitanika u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji, dok je u zemljama srednje i istočne Europe taj udio oko jedne trećine.

Njemačka je jedina među obuhvaćenim zemljama u kojoj većina ispitanika smatra Sjedinjene Američke Države sigurnosnom prijetnjom.

Ta se zemlja izdvaja i po stavovima o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Čak 40 posto njemačkih ispitanika slaže se s tvrdnjom da je odnos Ukrajine prema stanovništvu koje govori ruskim jezikom opravdavao rusku invaziju, dok 39 posto smatra da je Zapad isprovocirao rat.

Istodobno, potpora Ukrajini među njemačkim ispitanicima pokazuje određenu suzdržanost. Tek nešto više od polovice smatra da je ukrajinska borba važna za sigurnost Njemačke, dok bi gotovo šest od deset ispitanika prihvatilo ukrajinske teritorijalne ustupke u zamjenu za mir.