Opet prijeti inflacija u eurozoni. Najviše brinu plin, struja i hrana

ECB je u lipnju prvi put od jeseni 2023. podigao ključne kamatne stope, za 0.25 postotnih bodova, te procjenu inflacije za ovu godinu povećao na 3 posto.

Na rujanskoj sjednici kamate su ponovno podignute za 0.25 postotnih bodova, dok je procjena inflacije za ovu godinu ostala nepromijenjena uz pretpostavku da će energetski šok postupno oslabiti.

Inflacija bi krajem godine mogla dosegnuti 3.6 posto

Prema trenutačnim pretpostavkama ECB-a o cijenama energije, inflacija bi u četvrtom tromjesečju trebala dosegnuti 3.6 posto, a zatim početkom 2027. početi slabjeti.

Za 2027. ECB očekuje prosječnu inflaciju od 2.5 posto, što je 0.2 postotna boda više od lipanjske procjene. Za 2028. predviđa se inflacija od 2.1 posto.

U kolovozu je inflacija u eurozoni ubrzala na 3.3 posto, što je najsnažniji rast cijena u tri godine. Energija je poskupjela 14.3 posto na godišnjoj razini, nakon rasta od 10.3 posto mjesec ranije.

"Sve više gledam cijene plina i električne energije"

Kazimir, koji se smatra zagovornikom strože monetarne politike, nije izravno pozvao na novo povećanje kamata.

Naglasio je, međutim, da ECB nije unaprijed vezan ni uz strožu ni uz blažu politiku te da neće oklijevati s novim povećanjem kamata ako podaci pokažu da je ono potrebno.

"Sada sam manje usredotočen na cijene nafte i goriva, a sve više na cijene plina i električne energije", napisao je Kazimir na svom blogu.

Cijene prirodnog plina dosegnule su najvišu razinu u četiri godine dok europske zemlje pune skladišta uoči sezone grijanja. Zalihe su pritom znatno ispod povijesnih prosjeka, pa bi pojačana potražnja mogla dodatno podići cijene.

Očekuje se i jači rast cijena hrane

Kazimir upozorava i na mogući snažniji rast cijena hrane, koji je važan i za očekivanja građana o budućoj inflaciji.

Rast cijena hrane zasad je bio neočekivano nizak, ali bi mogao ubrzati zbog suše u Europi, klimatskog fenomena El Niño te snažnog rasta cijena dizela i gnojiva.

"Nedvojbeno pretežu rizici koji bi mogli potaknuti inflaciju. Energetski šok već traje dulje nego što su mnogi očekivali, no njegove pune posljedice još se nisu u potpunosti prelile na gospodarstvo", rekao je Kazimir.

U nepovoljnijem scenariju ECB-a, koji pretpostavlja snažnije i dugotrajnije poremećaje na energetskim tržištima, inflacija bi ove godine mogla dosegnuti 4 posto, a 2027. čak 5.3 posto.

U tom bi slučaju snažno ubrzala i temeljna inflacija, zbog prelijevanja viših cijena energije na druge cijene i plaće.

Dnevnik.ba