Nikad skuplji dizel u Americi
Dizel u Sjedinjenim Državama dosegnuo je novu rekordnu cijenu. Nacionalni prosjek danas je prvi put porastao na 6,23 dolara po galonu, pokazuju podaci Američkog automobilskog saveza (AAA).
Za usporedbu s cijenama na koje su navikli hrvatski vozači, jedan američki galon iznosi oko 3,785 litara. Cijena od 6,23 dolara po galonu tako odgovara približno 1,65 dolara po litri, odnosno oko 1,42 eura po litri prema današnjem tečaju dolara i eura.
Pritom treba uzeti u obzir da struktura cijene goriva u SAD-u nije ista kao u Hrvatskoj i drugim europskim državama, prije svega zbog znatno drukčijih poreza i trošarina.
Prije samo godinu dana dizel je bio ispod 3,70 dolara
Cijena dizela u SAD-u prošlog je tjedna prvi put premašila granicu od šest dolara po galonu, a rast se nastavio i početkom ovog tjedna. AAA je jučer bilježio nacionalni prosjek od 6,204 dolara, u odnosu na 5,897 dolara tjedan ranije i samo 3,698 dolara prije godinu dana.
Rast cijene dizela posebno je važan za američko gospodarstvo jer se to gorivo u velikoj mjeri koristi u kamionskom prijevozu, poljoprivredi i građevinarstvu. Zbog toga skuplji dizel povećava troškove prijevoza robe i može se preliti na cijene proizvoda koje plaćaju potrošači.
Glavni razlog novog rasta cijena goriva ponovno je poskupljenje sirove nafte zbog rata SAD-a i Irana te straha od novih poremećaja u opskrbi s Bliskog istoka.
Cijena međunarodne referentne nafte Brent jutros se kretala oko 107,6 dolara za barel, uz rast od oko tri posto, dok je američki WTI bio oko 102,8 dolara, gotovo tri posto više. Današnje tržišne cijene kreću se na sličnim razinama, a ulagače posebno zabrinjavaju napadi na energetsku infrastrukturu i ključne pomorske pravce na Bliskom istoku.
Ključan je Hormuški tjesnac
Poseban problem predstavlja Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih svjetskih pravaca za prijevoz nafte. Prije početka rata tim je područjem prolazila otprilike petina svjetske nafte, no promet je posljednjih mjeseci snažno smanjen zbog sukoba i napada na brodove.
Američki predsjednik Donald Trump prošlog je tjedna i sam povezao visoke cijene energije s ratom protiv Irana. Rekao je da su više cijene posljedica američkih nastojanja da se spriječi Iran u razvoju nuklearnog oružja te ustvrdio da će cijene nafte pasti nakon završetka rata.
Trump je u srijedu priznao i da očekuje da bi povišene cijene nafte mogle potrajati barem do američkih međuizbora 3. studenoga. Rat SAD-a i Izraela protiv Irana traje od kraja veljače, znatno dulje nego što je Trump najavljivao na njegovu početku.
Dnevnik.ba