Merz prijeti blokadom proračuna EU-a. Traži da svi plaćaju za Ukrajinu

Prema pisanju Financial Timesa, Merz je taj uvjet postavio u pismu predsjedniku Europskog vijeća Antóniju Costi.

Njemački kancelar traži da sve članice EU-a preuzmu svoj dio financijskih obveza prema Ukrajini, koja će se sljedeće godine suočiti s dodatnim manjkom od približno 70 milijardi eura zbog nastavka rata s Rusijom.

Merz traži da sve članice sudjeluju u financiranju

"Zajednička obveza da svi, bez iznimke, pravedno pridonesemo pokrivanju manjka u financiranju Ukrajine", napisao je Merz, prema pismu u koje je Financial Times imao uvid.

Njemačka traži i dugoročno rješenje koje bi Ukrajini osiguralo pouzdano financiranje od 2028. nadalje. Ono bi trebalo uključivati i plaćanje kamata na postojeće dugove povezane s pomoći Ukrajini.

Merz smatra da se o novim financijskim obvezama EU-a ne bi trebalo dogovarati dok sve države članice ne prihvate zajedničku odgovornost za financiranje Ukrajine.

Njemačka može blokirati cijeli proračun EU-a

Sljedeći višegodišnji proračun Europske unije obuhvaća razdoblje od 2028. do 2034. godine. Njime se određuje koliko će novca EU trošiti na poljoprivredu, regionalni razvoj, istraživanje, vanjsku pomoć i druge politike.

Za njegovo donošenje potrebna je jednoglasna odluka država članica i suglasnost Europskog parlamenta. To znači da Njemačka može zaustaviti donošenje proračuna ako odbije dati svoj pristanak.

Budući da je Njemačka najveći neto uplatitelj u europski proračun, Merzov zahtjev dodatno povećava pritisak na države koje se protive novim izdvajanjima za Ukrajinu.

Mađarska, Slovačka, Češka i Bugarska protive se novim obvezama

Prema Financial Timesu, Mađarska, Slovačka, Češka i Bugarska dale su do znanja da ne žele sudjelovati u novom zajmu za Ukrajinu.

Slovački premijer Robert Fico još je u listopadu izjavio da Slovačka i Mađarska neće sudjelovati u dodatnom financiranju. Kritizirao je i povezivanje pomoći Ukrajini s budućim proračunom EU-a.

Berlin također želi da se buduće odluke o financiranju Ukrajine donose kvalificiranom većinom, umjesto jednoglasno. Time bi se smanjila mogućnost da pojedina država blokira novu pomoć.

Međutim, riječ je o njemačkom zahtjevu, a ne o već dogovorenoj promjeni načina odlučivanja.

Ukrajini nedostaje još 70 milijardi eura

Europska unija već je dogovorila zajam od 90 milijardi eura za financiranje ukrajinskih vojnih i proračunskih potreba tijekom 2026. i 2027. godine.

Od tog iznosa 60 milijardi eura namijenjeno je obrambenim potrebama, a 30 milijardi održavanju državnih financija i javnih službi.

Međutim, prema procjenama koje prenosi Financial Times, Ukrajini će tijekom 2027. trebati dodatnih 70 milijardi eura povrh već dogovorene pomoći.

Europska komisija razmatra kako osigurati taj novac, uključujući mogućnost novog zajedničkog zaduživanja država članica.

EU planira još 100 milijardi eura za Ukrajinu

Europska komisija u prijedlogu proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. predviđa mogućnost mobilizacije do 100 milijardi eura za Ukrajinu.

Taj novac još nije odobren jer se o novom proračunu tek pregovara. Komisija želi zadržati određenu fleksibilnost financiranja zbog neizvjesnosti oko trajanja rata i budućih potreba Ukrajine.

Predsjednik Europskog vijeća António Costa ranije je rekao da bi EU u pravilu trebao pokriti oko dvije trećine dodatnih ukrajinskih financijskih potreba, dok bi preostali dio osigurali drugi međunarodni partneri.

Bruxelles zato traži veće doprinose i od država izvan EU-a, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanadu.

Njemačka zasad nije odustala od zahtjeva da sve članice sudjeluju u financiranju. Konačan dogovor o dodatnih 70 milijardi eura i budućem financiranju Ukrajine još nije postignut.

Dnevnik.ba