Mandal i Mikulić: "Izetbegović je politički prevarant, a Komšić i DF obični privjesak SDA"

Posebnu pozornost u emisiji izazvala je analiza postizbornih kombinacija na bošnjačkoj i probosanskoj političkoj sceni, pri čemu je Mandal uputio oštre kritike na račun predsjednika SDA Bakira Izetbegovića te čelnika Demokratske fronte (DF) Željka Komšića.

Mandal: Izetbegović je politički prevarant, a DF sluškinja SDA

Govoreći o mogućnosti formiranja široke koalicije između SDA i SDP-a BiH, Mandal je ocijenio kako član Predsjedništva BiH Denis Bećirović neće imati presudnu ulogu u eventualnom povezivanju dviju stranaka, već će odluku donijeti stranačka vodstva, pri čemu je SDP najavio izvanredni kongres. Osvrnuo se i na poruke iz vrha SDA kako bi preduvjet za suradnju bio odlazak Nermina Nikšića s čela SDP-a.

"To je na neki način bezobrazna i neodmjerena želja jer jednostavno nije u redu da bilo tko od političkih partnera u Bosni i Hercegovini odlučuje o tome tko će voditi drugu stranku i kako će ta stranka donositi svoje odluke. Mislim da je to provokacija gospodina Izetbegovića. Pošto je poznat po tome da je politički prevarant, on zapravo želi navući situaciju kako bi na kraju rekao da su oni nudili, a drugi nisu htjeli", istaknuo je Mandal.

Dodao je kako ne vjeruje da Izetbegović iskreno želi koaliciju sa SDP-om, niti da u SDP-u postoji volja za takvim savezom.

"Previše je niskih udaraca u protekle četiri godine bilo iz tabora SDA i njihovih partnera, previše laži i podmetanja, pa i sudjelovanja u obavještajno-sudskim, istražiteljskim i tužiteljskim namještaljkama. Upozorio bih SDP da ne mogu vjerovati Bakiru Izetbegoviću", poručio je Mandal.

Komentirajući izborni potop Demokratske fronte i njezina predsjednika Željka Komšića, kojeg SDA unatoč tome nastoji zadržati u vlasti, Mandal je naglasio kako je riječ o stranci koja je dotaknula političko dno.

"DF ne posjeduje nikakav politički kapacitet. To je stranka koja je dotaknula dno i vrlo se vjerojatno nikada neće oporaviti od ovog izbornog debakla. Od neke nade da će ponuditi alternativu nacionalnim politikama u BiH, došli su do toga da su obični privjesak i sluškinja SDA Bakira Izetbegovića", kazao je Mandal.

Podsjetio je kako je takva politika dovela do toga da je Komšić u rodnom Sarajevu, koje ga je nekada bezrezervno podržavalo, osvojio tek oko sedam tisuća glasova, što mu nije bilo ni blizu dovoljno za ulazak u državni parlament.

"DF je na federalnoj i državnoj razini potpuno nebitna politička organizacija, a jedino u Sarajevu njihova dva zastupnika odlučuju o skupštinskoj većini. Inzistiranje Bakira Izetbegovića i SDA da DF bude dio koalicije više je stvar moralnog duga prema opciji koja je od početka sve svoje glasove i sav svoj miraz nosila SDA-u u ruke. Ta stranka više nikome ne treba osim Izetbegoviću, a ni njemu nije potrebna osim zbog duga za sve prevare i sve ono što je učinila na štetu građanske opcije i države Bosne i Hercegovine", zaključio je kolumnist Raporta.

Formiranje vlasti i sjena blokada iz 2018. godine

Analizirajući dinamiku uspostave vlasti, Mandal je procijenio kako bi županijske vlade mogle biti formirane relativno brzo, dok se imenovanje Vlade Federacije BiH i Vijeća ministara BiH može očekivati najkasnije u travnju ili svibnju iduće godine. Naveo je kako "nova Trojka", koju čine SDA, Stranka za BiH (SBiH) i DF, namjerava ponuditi suradnju HDZ-u BiH na federalnoj razini, ali je podsjetio i na ustavnu proceduru izbora vodstva Federacije BiH, gdje bi SDP, kao druga stranka po snazi u FBiH, mogao imati potpredsjednika iz reda srpskog naroda kao važnu polugu u procesu.

Mandal je neprimjerenim ocijenio uvjetovanja Milorada Dodika, koji se protivi ulasku Stranke za BiH u Vijeće ministara, dok je HDZ BiH označio kao neupitnog sudionika vlasti na svim razinama koji bi mogao odigrati ulogu medijatora nakon što se konstituiraju domovi naroda.

Politolog Martin Mikulić zastupa stav kako vlast na razini BiH trebaju činiti jasni izborni pobjednici unutar triju konstitutivnih naroda, odnosno SNSD, HDZ BiH i SDA, pri čemu SDA ima diskrecijsko pravo birati partnere unutar bošnjačkog korpusa za ostvarivanje potrebne parlamentarne većine, iako je primijetio kako Komšićev DF nije poželjan partner HDZ-u BiH, pa ni ostalim akterima izuzev SDA.

Osvrćući se na Dodikove najave mogućeg zatezanja procesa, Mikulić je podsjetio na izborni ciklus iz 2018. godine, kada je na formiranje Vijeća ministara čekano rekordnih 14 i pol mjeseci.

"Tada je po neformalnom pravilu rotacije predsjedatelj Vijeća ministara trebala biti osoba srpske nacionalnosti, a SNSD je bio jasan pobjednik. Kamen spoticanja navodno je bio ANP vezan uz NATO, što je zapravo bila izlika SDA i Bakira Izetbegovića da drže Dodika i SNSD izvan vlasti. Sada je situacija obrnuta jer predsjedatelj treba biti Bošnjak, SNSD je bio u vlasti, a SDA nije. Dodik je eksplicitno dao do znanja da bi se sada mogao revanširati, pa u tom duhu političke provokacije možemo tumačiti i njegovu izjavu o nepoželjnosti Stranke za BiH", pojasnio je Mikulić, izrazivši nadu da se rekord iz 2018. godine ipak neće ponoviti.

Izborna reforma i presuda "Ljubić": Nema kompromisa s Ustavom

Govoreći o nužnosti ustavnih i izbornih reformi, Mikulić je istaknuo kako bi eventualna "velika koalicija" SDA i SDP-a unutar bošnjačkog korpusa, uz HDZ BiH i SNSD, imala dvotrećinski kapacitet za provođenje krupnih promjena. Time bi, smatra on, otupjele otrovne medijske strelice i međusobne optužbe za "izdaju nacionalnih interesa" kakvima je u proteklom mandatu neopravdano bila izložena Trojka.

Upozorio je kako se u prosincu navršava punih deset godina od donošenja odluke Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić", koja u službenom registru tog suda i dalje stoji kao neprovedena.

"U prethodnim mandatima stvorena je toksična atmosfera u kojoj se politički subjektivitet i ravnopravnost hrvatskog naroda predstavljaju kao slabljenje bošnjačke pozicije, što je apsurd jer je konstitutivnost natkrovljujuća ustavna kategorija. Ne može se raditi kompromis između ustavnih i neustavnih rješenja, odnosno između nečije ustavne pozicije i relevantnih odluka Ustavnog suda s jedne strane te nečijih političkih želja s druge strane. Upravo je zbog izlaska izvan ustavnog okvira propao i neumski proces", naglasio je Mikulić.

Mandal je, govoreći o izmjenama Izbornog zakona BiH, kazao kako rješenje vidi u neizravnom izboru članova Predsjedništva BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH, čime bi se, prema njegovu mišljenju, riješile presude Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, ali i osiguralo da iza članova Predsjedništva stoji jasna politička volja parlamentarnih stranaka.

Budućnost OHR-a i pitanje državne imovine

Komentirajući ponovljeni američki stav u Vijeću sigurnosti UN-a kako Ured visokog predstavnika (OHR) treba ići prema zatvaranju uz preuzimanje odgovornosti domaćih političara, sugovornici su se složili kako je ključni kamen spoticanja u programu "5+2" pitanje državne imovine.

Mandal smatra kako će sudbina OHR-a uvelike ovisiti i o stajalištu europskih zemalja, no nije optimist kada je riječ o unutarnjem dogovoru.

"S probosanske strane pitanje državne imovine postavljeno je kao pitanje opstanka države, a od Milorada Dodika i njegove politike kao pitanje opstanka entiteta Republika Srpska. Na ta dva pola vrlo je teško približiti stavove. Moj osobni stav je da državna imovina treba pripasti državi, a potom se spustiti na niže razine vlasti i lokalne zajednice koje njome trebaju upravljati na korist svih građana", rekao je Mandal.

Mikulić je podsjetio kako se domaći akteri u proteklom mandatu nisu uspjeli dogovoriti ni oko sjedišta prizivnog odjela Suda BiH, a kamoli oko državne imovine, gdje vlada potpuno nepovjerenje. Na opasku voditelja kako bi pitanje državne imovine na kraju možda moglo biti riješeno posljednjom nametnutom odlukom visokog predstavnika, Mikulić je odgovorio kako bi to bio "vrhunac cinizma i nova egzotika da OHR zatvori sam sebe". Dodao je kako odugovlačenje s formiranjem vlasti nakon izbora samo daje argumente zagovornicima daljnjeg zadržavanja međunarodne supervizije u BiH.

Američki međuizbori: Signal Trumpu, ali bez promjena prema BiH

U osvrtu na uvjerljivu pobjedu demokrata na američkim međuizborima (midterms), na kojima su preuzeli većinu i u Zastupničkom domu i u Senatu, uključujući tradicionalne republikanske utvrde poput Teksasa i Južne Karoline, analitičari su ocijenili kako se to neće značajnije odraziti na američku politiku prema Bosni i Hercegovini.

Mikulić je istaknuo kako rezultati predstavljaju ozbiljan politički signal administraciji predsjednika Donalda Trumpa zbog nezadovoljstva birača rastom cijena energenata i životnih troškova, ali i vanjskopolitičkim neuspjesima poput kaosa na Bliskom istoku, situacije u Hormuškom tjesnacu te pada transatlantskog partnerstva na povijesni minimum.

"Što se tiče Bosne i Hercegovine, vjerujem da će ovi izbori donijeti minimalne promjene jer predsjednik zajedno sa State Departmentom i dalje dominantno vodi vanjsku politiku. Ipak, Kongres ima veliku ulogu u donošenju proračuna i nadzoru, pa će Trump sada, za razliku od prve dvije godine mandata, morati voditi računa o postizanju dvostranačkog konsenzusa", pojasnio je Mikulić.

Mandal je pobjedu demokrata opisao kao "plavi tsunami", složivši se kako ne treba gajiti iluzije da će BiH postati prioritet Bijele kuće.

"Ne trebamo očekivati da će se vanjska politika predsjednika Trumpa prema Balkanu mijenjati, niti da ćemo biti u naročitom fokusu administracije. Ono što pak možemo očekivati jest veća pozornost Kongresa i Senata prema ovom dijelu Europe, gdje mogu propitivati Trumpovu administraciju za eventualnu stagnaciju na prostoru gdje Rusija ima poseban utjecaj", zaključio je Mandal.