Stier tvrdi da je došao kraj politike skrivanja iza OHR-a

Haddad je najavio potporu europskoj perspektivi regije, ali kakvo je ozračje u kojem veleposlanici PIC-a dolaze na sjednicu najbolje pokazuje dio njegove objave na X-u. U objavi je naveo da se ne smije „dopustiti da se suparničke sile miješaju u naše susjedstvo kako bi poticale nestabilnost“.

Potrebno je pronaći visokog predstavnika koji će biti usmjeren na poticanje lokalnih političara da preuzmu veću odgovornost. To je nužna faza kako bi BiH snažnije zakoračila prema europskim integracijama, a to nije moguće bez lokalnog vlasništva nad procesom donošenja odluka - rekao je.

Protiv zatvaranja

Davor Ivo Stier, predsjedatelj Delegacije Europskog parlamenta za BiH i Kosovo, navodi da je logično da Europljanin bude na čelu te institucije i pomogne zemlji u tranziciji koju često nazivamo prijelazom „od Daytona do Bruxellesa“.

Zatvaranje OHR-a u ovom trenutku bilo bi preradikalno i ne bi bilo dobro za stabilnost zemlje, ali ne treba misliti da se sve nastavlja po starom, kaže za Avaz.

On očekuje da domaći političari pokažu više zrelosti u donošenju odluka o sudbini zemlje, dok Europa u novom međunarodnom poretku mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, bez oslanjanja na zaštitu SAD-a, što je bio slučaj proteklih desetljeća.

Paralelni proces mora se dogoditi i u BiH. Nakon Daytona slijedi faza preuzimanja odgovornosti za budućnost vlastite države. U tom kontekstu bit će određen mandat i uloga novog visokog predstavnika. Dodatni je pritisak na političku scenu u BiH da se prestane skrivati iza OHR-a te da se umjesto blokada aktivno traže dogovori - ističe Stier.

Trumpov OHR

Adnan Ćerimagić, viši analitičar Europskee inicijative za stabilnost (ESI), podsjeća da o izboru novog visokog predstavnika ne bismo ni razgovarali da nije bilo snažne inicijative Donald Trump.

Njegov cilj bio je što brža smjena Schmidta i imenovanje osobe koja bi jasnije odražavala američku viziju djelovanja u BiH – sposobnost razgovora sa svim političkim akterima, uključujući i Banju Luku, traženje rješenja pregovorima, a ne nametanjem odluka korištenjem bonskih ovlasti - kaže Ćerimagić.

Očekuje se da novi visoki predstavnik olakša postizanje političkih dogovora, ali i da ne blokira rješavanje pitanja koja Washington trenutačno smatra jednom od ključnih prepreka ostvarivanju svojih strateških interesa u BiH, poput pitanja državne imovine.

SAD su spremne podržati i europskog kandidata koji bi ispunjavao te kriterije. Ćerimagić kaže da se posljednjih tjedana među članicama UO PIC-a intenzivno razgovara te da je jedna od ključnih dvojbi mandat budućeg visokog predstavnika i pitanje treba li fokus njegova djelovanja ostati na ispunjavanju agende „5+2“ ili se prvenstveno baviti pitanjem državne imovine.

Razgovara se i o načinu korištenja bonskih ovlasti, odnosno bi li njihova primjena zahtijevala konzultacije ili čak formalno odobrenje UO PIC-a. Razmatra se mogućnost vremenskog ograničenja mandata, kao i opcije nakon isteka tog razdoblja – produljenje mandata, izbor novog visokog predstavnika ili zatvaranje odnosno transformacija OHR-a u novi institucionalni okvir.

Europa trenutačno ne može djelovati u BiH bez potpore SAD-a, ali među europskim partnerima istodobno raste nepovjerenje prema stvarnim namjerama Washingtona jer administracija često i naglo mijenja stavove, a odluke se ne doživljavaju uvijek kao rezultat dugoročnih strateških ili državnih interesa, nego individualnih političkih ili financijskih kalkulacija, ističe Ćerimagić.

BiH će postojati i nakon OHR-a

Važno je podsjetiti da je Bosna i Hercegovina postojala i prije OHR-a i bonskih ovlasti te da će nastaviti postojati i kada taj ured jednog dana bude zatvoren ili transformiran.

Postoje ozbiljne naznake da će se priroda OHR-a i bonskih ovlasti mijenjati, ali iskustvo posljednjih godina pokazuje da, u trenucima kada su ustavni i institucionalni poredak BiH bili pod snažnim pritiscima, uključujući one iz Banje Luke 2021., 2022. i 2025. godine, bonske ovlasti nisu korištene kao instrument zaštite države.

Dnevnik.ba