Schmidt na odlasku objašnjavao kako je svojim odlukama pravio kaos po BiH, a zatim poručio: Nećete uču u EU ni u sljedećih deset godina

Na samom početku intervjua Schmidt je govorio o pritisku Sjedinjenih Američkih Država da podnese ostavku na mjesto visokog predstavnika, pri čemu je naveo još jedan mogući razlog pritiska iz Washingtona.

"Na određenoj razini očito je postojala želja da napustim svoju dužnost prije isteka mandata. Europska unija i njezine države članice nisu dijelile taj stav. Jedan od glavnih razloga, po mom mišljenju, bio je paket mjera za jačanje integriteta izbornog procesa koji sam nametnuo. Listopadski izbori bit će prvi koji će se održati prema tim novim pravilima, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, čiji je cilj smanjenje izbornih prijevara. Smatrao sam da bi bilo korisno ostati na dužnosti i nadzirati njihovu provedbu u praksi. Nadam se da će moj nasljednik nastaviti taj posao zajedno s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) te da će vladavina prava i dalje biti prioritet. Američki stav o ovom pitanju nikada nisam u potpunosti razumio. Smatram da je to bila pogreška, ali to je danas već dio povijesti. Jednoga dana detaljnije ću opisati te događaje u svojim memoarima. Neću nikoga vrijeđati, ali ću otvoreno govoriti o nekim diplomatskim odlukama koje, po mom mišljenju, nisu uvijek dovele do ispravnih rezultata", rekao je Schmidt.

Naveo je i da je Washington vršio pritisak i na neke od njegovih prethodnika, poput Paddyja Ashdowna i Christiana Schwarz-Schillinga.

Schmidt je još jednom potvrdio da je projekt Južna interkonekcija također bio razlog pritiska na njega te da je na kraju kulminirao njegovom ostavkom.

"Nikada nisam bio protiv izgradnje ovog plinovoda. Naprotiv, projekt je izvorno nastao kao europska inicijativa s ciljem smanjenja ovisnosti BiH o ruskom plinu. Međutim, kasnije su se promijenili financiranje projekta i politička dinamika oko njega. Nije se, dakle, radilo o tome treba li plinovod graditi, nego na koji način. Svaki projekt ovakvog opsega mora u potpunosti poštovati načela vladavine prava, vlasnička prava i redovne pravne postupke. Pripremio sam detaljne pravne prijedloge i predstavio ih EU-u, SAD-u i svima ostalima koji su sudjelovali u pregovorima. Nažalost, javnost je sve više stjecala dojam da Europljani i Amerikanci zagovaraju različite pristupe", rekao je Schmidt.

Istaknuo je da neće govoriti o svojim mogućim nasljednicima te da je odgovornost sada na članicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), koje bi trebale izabrati novog visokog predstavnika.

Podijelio je i zanimljivu anegdotu o tome kako građani BiH doživljavaju moć položaja visokog predstavnika.

"Jedna stvar me uvijek iznenađivala – golemo poštovanje koje obični ljudi iskazuju prema ovoj instituciji. Bilo u Sarajevu ili Banjoj Luci, ljudi su me često zaustavljali samo da mi zahvale, zatraže zajedničku fotografiju ili me zamole da riješim njihove probleme. Istodobno postoji nerealno očekivanje da visoki predstavnik može riješiti apsolutno sve. Sjećam se, primjerice, leta koji je zbog lošeg vremena morao prisilno sletjeti na drugu zračnu luku. Neki su me putnici u šali pitali mogu li, kao visoki predstavnik, jednostavno narediti ponovno otvaranje zračne luke. To je, naravno, bilo pretjerivanje, ali dobro odražava dublju stvarnost", rekao je.

Schmidt ipak navodi da je to pogrešna procjena te da visoki predstavnik nema apsolutnu moć, nego odgovornost moraju preuzeti domaći akteri ako žele da BiH postane funkcionalna država.

Svoju misiju ocijenio je relativno uspješnom, ali ju je podijelio na više segmenata.

"U korištenju takozvanih Bonskih ovlasti bio sam prilično suzdržan, ali sam ih koristio uvijek kada sam smatrao da je to nužno. Moj cilj bio je obnoviti funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine na svim razinama. Vjerujem da smo uspjeli osigurati da lokalne institucije ponovno mogu učinkovito funkcionirati. Obnoviti funkcioniranje institucija jedno je, ali pomirenje je nešto sasvim drugo. To je proces koji traje vrlo dugo i mora proizaći iz samog društva. U tom pogledu ne bih tvrdio da sam bio u potpunosti uspješan", rekao je Schmidt.

Na pitanje što građani BiH očekuju od političara, bivši visoki predstavnik bio je jasan.

"Prije svega žele mir. Dok je od Drugog svjetskog rata u Zapadnoj Europi prošlo osamdeset godina, Bosna i Hercegovina od posljednjeg rata udaljena je tek trideset godina. Za današnje roditelje te bake i djedove ta su sjećanja još uvijek vrlo živa. Zato svaka politička kriza brzo oživljava strahove da bi se sukob mogao vratiti. Osobno ne mislim da danas postoji stvaran rizik od rata, ali upravo ti strahovi objašnjavaju zašto mnogi ljudi i dalje žele snažnu prisutnost međunarodne zajednice. Izazov je pokazati da jačanje ustava, vladavine prava i borbe protiv korupcije predstavlja put prema tome da Bosna i Hercegovina postane dio šire europske zajednice. Ne očekujem da će u sljedećih deset godina ući u Europsku uniju, ali vjerujem da bi u roku od pet godina mogla ostvariti određeni oblik postupne integracije", naveo je.

Schmidt je također odbio izravno odgovoriti na pitanje koga želi vidjeti na mjestu visokog predstavnika, ali je uputio kritiku Europskoj uniji.

"Dobar je običaj ne izjašnjavati se o svom nasljedniku. Ipak, očekivao bih određeno promišljanje o tome kako me je bilo lako lišiti odgovornosti unatoč volji europskih partnera koji su željeli da ostanem na dužnosti. Ali želio bih spomenuti dvije stvari. Prvo, žao mi je što europski članovi Vijeća za provedbu mira i Europska unija nisu uspjeli na vrijeme postići dogovor o mom nasljedniku. To nije dobar signal za vjerodostojnost europskog odlučivanja i nadam se da će to uskoro biti ispravljeno. Drugo, mislim da bi se rasprava trebala manje usredotočiti na osobe, a više na program. Oštro bih upozorio na opasnost ograničavanja mandata visokog predstavnika. Ovaj ured mora zadržati mogućnost korištenja Bonskih ovlasti kad god to situacija zahtijeva. Ako se uloga visokog predstavnika svede samo na promatranje događaja i prijateljski nastup, izgubit će svoj smisao", rekao je.

Schmidt je komentirao i pitanje statusa predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, odnosno izravno odgovorio na pitanje zašto ga nije smijenio, iako je za to imao ovlasti kroz korištenje Bonskih ovlasti.

"Svaka odluka visokog predstavnika ima svoje posljedice i moja je odgovornost bila da te posljedice pažljivo razmotrim. Smjena Dodika gotovo bi sigurno dovela do daljnje eskalacije političke konfrontacije. Na Balkanu političke krize mogu vrlo lako poprimiti vlastitu dinamiku i u trenutku kada emocije nadvladaju racionalne argumente praktički je nemoguće predvidjeti u kojem će se smjeru situacija razvijati. Nisam bio spreman donijeti odluku koja bi mogla povećati rizik od nestabilnosti ili čak nasilja. Zato sam umjesto administrativne intervencije odabrao pravno rješenje. Želio sam poslati jasan signal da napadi na ustavni poredak neće biti tolerirani. Smatrao sam to odgovornijim postupkom", rekao je.

Bivši visoki predstavnik govorio je i o kritikama da je bio pristran prema HDZ-u, navodeći da je izravno podržao formiranje Vlade Federacije BiH 2022. godine.

"Moj mandat bio je očuvati institucionalni poredak koji proizlazi iz Daytonskog sporazuma, što sam i učinio. Kritike su dolazile, a i dalje dolaze, sa svih strana. Podržao sam formiranje nove Vlade Federacije Bosne i Hercegovine na čelu sa SDP-om tako što sam zamijenio potrebnu suglasnost dopredsjednika Federacije iz SDA. Istodobno nisam pristao na naizgled jednostavno, ali neustavno rješenje koje bi bosanskim Hrvatima omogućilo da biraju vlastitog člana Predsjedništva bez promjene Daytonskog ustava, što je bila želja HDZ-a. Vodim se načelom austrijskog cara Franje Josipa:

Očito nisam vladao tako loše ako su svi moji građani otprilike jednako nezadovoljni mojim odlukama", naveo je.

Na kraju je dodao da Daytonski mirovni sporazum nije konačno rješenje, nego "ulaganje u mir", uz pretpostavku da će se BiH postupno razvijati kao funkcionalna, demokratska i multietnička država, te da je OHR izvanredna i privremena institucija.

Dnevnik.ba