Broj umrlih za šest mjeseci za gotovo 6.000 veći od broja rođene djece

Negativan prirodni prirast, uz konstantno iseljavanje izazvano ekonomskim, političkim, sigurnosnim i drugim razlozima, ovu zemlju ostavlja bez njezina stanovništva. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, izvan granica BiH trenutačno živi oko 2,2 milijuna stanovnika, od kojih je 1,7 milijuna rođeno u BiH.

Zato bi desetljeća u kojima živimo mogla u povijesti ostati zabilježena po apsurdnoj situaciji – konstitutivni narodi, koji nikako da pronađu zajednički jezik, postupno nestaju s ovih prostora, a zamijenit će ih neki drugi, koji će znati cijeniti ljepote i resurse ove zemlje.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tijekom prvih šest mjeseci ove godine registrirano je 11.604 živorođene djece, dok je u istom razdoblju umrlo 17.568 osoba, prenosi Avaz.

Fertilitet među najnižima u Europi

Docent na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Banjoj Luci i zamjenik predsjednika Centra za demografska istraživanja Aleksandar Majić kaže da je najveća smrtnost izražena u prvim mjesecima godine, kada imamo epidemije gripe i drugih bolesti, lošiju prehranu i manje tjelesne aktivnosti, što povećava smrtnost, posebice kod kroničnih bolesnika.

Zato bi za potpuniju sliku o ovoj godini trebalo pričekati njezin kraj.

– Međutim, općenito, naša se baza iz godine u godinu smanjuje. BiH je već 1978. godine pala na stopu fertiliteta ispod razine potrebne za jednostavnu reprodukciju. Znamo da je potrebno 2,1 dijete po fertilnoj ženi kako bismo imali jednostavnu reprodukciju. Sada je ta stopa fertiliteta među najnižima u Europi. Nemamo pouzdane podatke, ali pretpostavlja se da je negdje oko 1,3 djeteta – pojašnjava Majić te upozorava i na strahovit pad broja učenika u osnovnim školama.

Zato se slaže s ocjenama da nam, uz odlazak stanovništva kojemu već godinama svjedočimo i u miru, praktično prijeti nestanak s ovih prostora.

– Znamo i tko se najviše iseljava – mlađe stanovništvo, pa se i ta smanjena baza fertilnih žena još više smanjuje iseljavanjem. Iseljenici su većinom ljudi u reproduktivnoj dobi, najčešće u 20-im i 30-im godinama, kada najviše mogu pridonijeti reprodukciji i rađanju novih generacija – ističe Majić.

Dnevnik.ba