Francuski dug nezaustavljivo raste

Francuska je već sada među najzaduženijim državama eurozone. Prema podacima Eurostata za prvo tromjesečje ove godine, veći javni dug u odnosu na BDP imaju samo Grčka, sa 143.5 posto, i Italija sa 138.9 posto. Francuska je tada bila na 117.6 posto BDP-a. 

Još krajem 2025. francuski dug iznosio je 115.6 posto BDP-a, odnosno oko 3.46 bilijuna eura.

Deficit raste umjesto da pada

Iz francuskog Ministarstva financija poručuju da je rast duga posljedica proračunskog deficita koji i dalje ostaje vrlo visok.

Francuska je 2025. završila s deficitom od 5.1 posto BDP-a, a vlada sada očekuje da će ove godine porasti na 5.4 posto. Za 2027. planira ga spustiti na pet posto BDP-a.

To je i dalje daleko od referentne granice Europske unije prema kojoj proračunski deficit ne bi trebao prelaziti tri posto BDP-a, dok javni dug treba biti oko ili ispod 60 posto BDP-a odnosno dovoljno brzo i održivo padati prema toj razini.

Francuska je od 2024. u postupku EU-a zbog prekomjernog deficita. 

Vlada traži 54 milijarde eura

Premijer Sébastien Lecornu prošlog je tjedna najavio da će u proračunu za 2027. biti potrebno pronaći oko 54 milijarde eura kako bi se zaustavio daljnji rast deficita. Bez novih mjera deficit bi, prema procjeni Ministarstva financija, mogao dosegnuti oko 6.6 posto BDP-a. 

Dio tog iznosa trebao bi doći kroz smanjenje ili ograničavanje potrošnje, dok vlada razmatra i promjene pojedinih poreznih olakšica. Među osjetljivijim prijedlozima je smanjenje poreznih pogodnosti za dio umirovljenika.

Lecornu je dio politički najosjetljivijih odluka prepustio parlamentu, u kojem njegova vlada nema sigurnu većinu. Proračunska rasprava dolazi nekoliko mjeseci prije predsjedničkih izbora u proljeće 2027. godine. 

Ljevica najavljuje otpor

Predsjednik odbora za financije francuske Nacionalne skupštine Éric Coquerel iz Nepokorene Francuske kritizirao je plan vlade.

Tvrdi da će predložene mjere zahvatiti umirovljenike, zaposlene, javne službenike, roditelje i javne službe te je najavio protivljenje proračunu u parlamentu.

Francuskoj dodatni problem predstavlja slabo gospodarstvo. Vlada je ovog mjeseca snizila procjenu rasta za 2026. s 0.7 na 0.5 posto, nakon što je početkom godine očekivala rast od jedan posto. Za 2027. i dalje očekuje rast od jedan posto. 

Francuska središnja banka još je nešto pesimističnija i za ovu godinu očekuje rast od samo 0.4 posto. Među razlozima navodi slabiju osobnu potrošnju, oprez kompanija pri ulaganjima, visoke kamatne stope i neizvjesnost oko cijena energije. 

Rastu i troškovi zaduživanja. Francuske kamatne stope posljednjih su tjedana snažno porasle, dok investitori sve više prate sposobnost vlade da smanji deficit i zaustavi rast javnog duga. 

Dnevnik.ba