„Samo jednom“: Zašto nitko ne može unaprijed jamčiti da će sve ostati na jednom pokušaj

„Ma samo jednom.“

„Neću ja to uzimati stalno.“

„Znam što radim. Mogu prestati kada god poželim.“

Ovakve rečenice često se pojavljuju kada netko razmišlja o prvom iskustvu s drogom. Ponekad su način da se umanji strah, ponekad odgovor na nagovaranje društva, a ponekad iskreno uvjerenje da se rizik može držati pod kontrolom.

Nitko ne postaje automatski ovisan nakon jednog pokušaja. Ipak, iz toga ne proizlazi da je prvi pokušaj bezopasan. Rizik postoji i prije nego što se razvije navika, a neke se ozbiljne posljedice mogu dogoditi već pri prvom uzimanju.

Upravo je zato važno razumjeti što se krije iza izraza „samo jednom” i zašto odluka koja se čini kratkoročnom može imati posljedice koje nismo očekivali.

Prvi put nije isto što i bez rizika

Kada govorimo o drogama, često se usredotočujemo na dugoročne posljedice: razvoj ovisnosti, probleme s mentalnim zdravljem, narušene odnose ili teškoće u obrazovanju i svakodnevnom životu. Sve su to važni razlozi za prevenciju, ali nisu jedini.

Rizici mogu postojati i pri prvom uzimanju. Reakcija organizma ovisi o brojnim čimbenicima, uključujući vrstu tvari, njezinu količinu i sastav, zdravstveno stanje osobe te eventualnu prisutnost drugih tvari. Kod ilegalnih droga dodatni je problem što osoba često ne može pouzdano znati što točno uzima ni u kojoj se koncentraciji određena tvar nalazi.

Posljedice zato nisu uvijek predvidljive. Mogu se pojaviti ozbiljne tjelesne reakcije, poremećaji svijesti, snažna tjeskoba ili drugi akutni zdravstveni problemi. U nekim slučajevima može doći i do predoziranja.

To ne znači da će se svaka od tih posljedica dogoditi svakome. Znači da ne postoji pouzdano jamstvo da će prvo iskustvo proći bez štete.

Nepoznat rizik nije isto što i nepostojeći rizik.

Zašto neki nastave, a drugi ne?

Jedno od čestih pitanja glasi: ako ne postanu svi ovisni nakon prvog iskustva, zašto bi eksperimentiranje bilo problem?

Odgovor je u tome što se razvoj problema povezanih s drogama ne može svesti na jedan jedini čimbenik. Na ponašanje osobe mogu utjecati njezina dob, psihološko stanje, obiteljsko okruženje, iskustva, dostupnost podrške i društvo u kojem se kreće.

Netko može biti motiviran znatiželjom. Netko drugi želi se uklopiti među prijatelje. Treća osoba možda pokušava pobjeći od stresa, usamljenosti ili problema o kojima ne zna kako razgovarati.

Ako se uzimanje droge počne povezivati s osjećajem pripadnosti, privremenim olakšanjem ili bijegom od neugodnih emocija, postoji opasnost da osoba u takvom ponašanju počne tražiti rješenje za probleme koji nisu nestali.

Važno je naglasiti da ne postoji jednostavan obrazac prema kojem možemo unaprijed odrediti tko će razviti problem. Čimbenici rizika razlikuju se od osobe do osobe, a njihovo razumijevanje važno je upravo zato da bi prevencija bila usmjerena na stvarne potrebe mladih, a ne samo na upozoravanje na posljedice.

„Mogu prestati kada god poželim“ — ali zašto uopće riskirati?

Uvjerenje da uvijek imamo potpunu kontrolu može nas učiniti manje opreznima. Kada mislimo da možemo predvidjeti svaku posljedicu, lakše zanemarujemo informacije koje nam se ne uklapaju u očekivanja.

To se može dogoditi i kada osoba vjeruje da je dovoljno informirana, da poznaje svoje granice ili da se njoj ne može dogoditi ono što se dogodilo nekome drugome.

Međutim, poznavanje rizika i mogućnost upravljanja svim okolnostima nisu isto. Ne možemo unaprijed kontrolirati sastav nepoznate tvari, reakciju vlastitog organizma ni sve okolnosti u kojima se nešto događa.

Zato odluku o eksperimentiranju ne treba promatrati samo kroz pitanje: „Hoću li postati ovisan?”

Važno je postaviti i druga pitanja: „Što ako reakcija bude drukčija od očekivane?“, „Zašto uopće želim ovo napraviti?“ i „Bih li donio istu odluku da me nitko ne nagovara?“

Takva pitanja nisu znak pretjeranog straha. Ona su dio odgovornog razmišljanja.

Ako svi oko tebe tvrde da nema razloga za brigu

Pritisak društva može dodatno otežati procjenu rizika. Kada prijatelji umanjuju moguće posljedice, osoba može početi sumnjati u vlastite osjećaje i zaključiti da je oprez nepotreban.

No, tuđa uvjerenost nije dokaz sigurnosti.

Ako netko tvrdi da se ništa loše ne može dogoditi, to ne znači da raspolaže svim informacijama. Ako netko govori da je nešto probao više puta bez posljedica, to ne jamči da će iskustvo druge osobe biti jednako.

Ne moraš ulaziti u raspravu niti dokazivati da znaš više od drugih. Dovoljno je reći: „Ne želim riskirati“ ili „Nije mi to potrebno da bih se dobro zabavio.“

Ako se pritisak nastavi, udaljavanje iz situacije sasvim je opravdana odluka. A ako osjećaš da ti je teško oduprijeti se nagovaranju, razgovor s osobom kojoj vjeruješ može ti pomoći pronaći način da se sigurnije nosiš s takvim situacijama.

Što ako si već probao?

Prevencija nije namijenjena samo onima koji nikada nisu imali iskustvo s drogom. Jednako je važno da osoba koja je već eksperimentirala zna kako potražiti informacije i pomoć bez straha od ponižavanja ili osude.

Ako si nešto probao i sada te to brine, ne moraš čekati da se problem ponovi. Razgovaraj s osobom od povjerenja ili zdravstvenim stručnjakom. Ako primijetiš da sve češće razmišljaš o drogama, da ih koristiš kako bi lakše podnio probleme ili da ti postaje teško odustati, važno je potražiti stručnu podršku.

Ako netko nakon uzimanja droge izgubi svijest, teško diše, ima napadaj ili ga je nemoguće razbuditi, riječ je o mogućem hitnom zdravstvenom stanju. Odmah pozovi hitnu medicinsku pomoć i slijedi upute dispečera. Nemoj pretpostaviti da će osoba jednostavno prespavati problem.

Traženje pomoći nije priznanje poraza. To je odgovoran korak kojim štitiš sebe ili nekoga do koga ti je stalo.

Ne moraš iskušavati granice da bi upoznao sebe

Odrastanje uključuje istraživanje, nova iskustva i upoznavanje vlastitih mogućnosti. Ali ne mora svako iskustvo biti vrijedno rizika, niti se svaka granica mora prijeći da bismo naučili nešto o sebi.

Možeš biti znatiželjan, željeti pripadati društvu i tražiti uzbuđenje, a ipak odlučiti da ne želiš eksperimentirati s drogama. Možeš pogriješiti, promijeniti mišljenje i zatražiti pomoć ako ti je potrebna.

Najvažnije je ne zamijeniti osjećaj kontrole za stvarnu sigurnost.

„Samo jednom“ može zvučati kao odluka bez velikih posljedica. Ali nitko ne može unaprijed obećati da će sve proći prema planu. Zato je vrijedno zastati prije nego što znatiželja, pritisak ili trenutna potreba odluče umjesto nas.

Ne moraš riskirati da bi nešto dokazao. Ne moraš probati da bi pripadao. I ne moraš čekati da se dogodi problem kako bi odlučio zaštititi sebe.

Tvoja budućnost vrijedi više od nečijeg nagovaranja i više od iskustva koje ti možda uopće nije potrebno.

Vrijediš više – Budi jači od trenutka.

Kampanja „Vrijediš više – Budi jači od trenutka“, koju provodi Udruga za uspjeh mladih uz potporu Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, usmjerena je na podizanje svijesti o prevenciji ovisnosti o drogama i osnaživanje mladih za odgovorno donošenje odluka.