

Željana Zovko
Zovko o položaju Hrvata u BiH: "Ohrabrujuće je ono što sada slijedi"
U Daytonu u SAD-u održao se panel pod nazivom "Dayton 30 godina kasnije: Izazovi danas za daljnju integraciju EU i transatlantsku suradnju", na kojem je sudjelovao i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, kao i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji predstavlja Hrvate iako je izabran glasovima Bošnjaka.
Članovi Predsjedništva BiH koji kao gosti sudjeluju u radu parlamentarne skupštine NATO-a u američkom Daytonu ponovo su u istupima koje su tamo imali potvrdili duboke podjele koje vladaju u BiH, iznoseći pred dužnosnicima država-članica Saveza potpuno oprečne ocjene o uzrocima sadašnje krize u BiH.
Izlaganje bh. dužnosnika Predsjedništva u Daytonu komentirala je za portal Direktno hrvatska eurozastupnica Željana Zovko.
"Na izuzetno svečanoj komemoraciji na kojoj nas je ugostio domaćin Mike Turner bilo obraćanje Predsjedništva Bosne i Hercegovine gdje se, nažalost, pokazala sva slika problematike neimanja hrvatskog člana Predsjedništva toliki broj godina. Tu su se pokazale polarizirane poruke između jednog pogleda na Bosnu i Hercegovinu koji je unitaristički i drugog koji je potpuno separatistički u svom izlaganju, što je pokazalo da je Bosna i Hercegovina u stvari na rubu možemo tako reći, javne sramote u predstavljanju. To je, nažalost, meni kao i bivšoj veloposlanci BiH, bilo izuzetno mučno gledati", rekla je Zovko.
Andrej Plenković i Gordan Radman istaknuli su važnu ulogu Hrvatske u Daytonskom sporazumu. Odgovorila je i ima li osjećaj da takve poruke ne nilaze na plodno tlo."Najbolju definiciju svega toga je rekao glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, koji je rekao da se ti unutarnji prijepori konačno moraju riješiti te da se mora pronaći rješenje", rekla je. Podsjetila je da je Plenković je doveo Marka Ruttea u Bosnu i Hercegovinu kada je bio premijer Nizozemske. "Njegov drugi posjet u trenutku kada je eskalirala kriza s Republikom Srpskom je od njega napravio najboljeg poznavatelja problema u Bosni i Hercegovini, a to je problem nerazumijevanja činjenice da se mora naći rješenje za treću konstitutivnu zajednicu, za Hrvate, kako bi se vratio balans kojim je Daytonski mirovni sporazum ustanovio i ulogu tri predstavnika koji predstavljaju tri naroda u Bosni i Hercegovini".
Plenković objasnio značaj Hrvata i Hrvata u BiH
"Taj balans je narušen. Ja vrlo dobro poznajem istupe Predsjedništva u inozemstvu i uvijek su se usuglašavali stavovi, nikada se nije izlazilo s ovakvim sramotnim prozivkama i pozivima da netko drugi rješava probleme u BiH. Bosna i Hercegovina je svedena na jednu užasno infantilnu poziciju gdje je u ovom geopolitičkom teškom trenutku kada se ni za Ukrajinu ne može iznaći rješenje - za nastavak pomoći za nastavak njezne borbe - traže pažnju javnosti umjesto da rješavaju Izborni zakon i da rješavaju povratak i na taj princip koji je ustanovio Dayton i na nastavak uključivanja u europske integracije", istaknula je naša sugovornica.
"Republika Hrvatska je ta koja asistira i koja uvijek pomaže u tim trenutnicima. Plenković je održao izuzetno povijesan govor na samom otvaranju NATO parlamentarne skupštine gdje je objasnio povijesn tok događanja i onoga što su Hrvati u BiH značili za BiH. Naveo je da su kroz referendum ustvari podržali njezinu neovisnost do operacije Oluja i oslobađanja svih okupiranih dijelova BiH, sprječavanje masakra u Bihaću do dovođenja zaraćenih partnera u Dayton kako bi se potpisao mirovni sporazum. Dotaknuo se i narušavanja prava treće konstitutivne zajednice, znači Hrvata, i njihovog izbacivanja potpuno iz istog mirovnog sporazuma na način da im je oduzeta vlast u Predsjedništvu po četvrti put", naglasila je.
Tu nije stala. "Kazao je da se taj problem mora riješiti, da će se na njemu dalje raditi i to je bilo svima jasno nakon što su vidjeli koliko ta institucija sada ne funkcionira. Dakle, institucija s takvim kriminalnim narušavanjem i urušavanjem prava Hrvata je dovedena na komičnu razinu gdje je svima bilo mučno gledati na koji način su čitani govori od članova Predsjedništva", istaknula je Zovko.
'Hrvatima su govorili da se pokore ili idu'
Navela je i koji su, osim Izbornog zakona, najveći problemi s kojima se suočavaju Hrvati u Bosni i Hercegovini. "Najveći problem je nepoznavanje s čime se sve Hrvati suočavaju, od srednje Bosne kada su ubijani povratnici, zatim misterije ubojstva ministra unutarnjih poslova Hrvata usred Sarajeva koja još uvijek nije riješena, do niza napada na mlade u Mostaru i do njihove nesigurnosti. Sve je ranije rađeno jednim tihim pritiskom, ali sada je to očigledno. Ohrabrene su sile koje žele da Hrvata nema tamo. Da se pokore ili idu što je jednom rečeno i samom kardinalu Vinku Puljiću".
Osvrnula se i na okolnosti kako administracija Donalda Trumpa gleda na stanje na Zapadnom Balkanu. "Kada govorimo o odnosu Trumpove administracije prema ovom problemu, ključna poruka s NATO parlamentarne skupštine je bila poruka zamjenika glavnog tajnika Christophera Landaua koji je rekao da je 'nation building proces' prošlost i da ova administracija apsolutno će voditi drugačiji pristup, što je u stvari ohrabrujuća činjenica. Ono što je zapravo bilo pogubno za Hrvate cijelo ovo vrijeme je iskrivljavanje njihove uloge, dovođenje u taj proces asimilacije i negiranje njihovog identiteta, itd. Ova administracija će imati drugačiji pristup i to je za nas izuzetno ohrabrujuće", zaključila je Zovko za Direktno.
Dnevnik.ba