Znakovita tišina oko kompromitiranog predmeta "Kovačević"

Kada se vratimo u prošlost možemo pronaći brojne argumente zašto je apelacija Slavena Kovačevića zapravo bila unitaristički projekt koji je za cilj imao izmijeniti temelje Ustava BiH. Dokazano je kako je Kovačević manipulirao s nacionalnom pripadnošću, a posebno kompromitirajuće je što je u medijima objavio sadržaj presude dva dana prije njenog izricanja. No, ovaj predmet se u značajnoj mjeri razlikovao od primjerice presude Sejdić-Finci, ali Europski sud za ljudska prava je u prvoj presudi uzeo istu pravnu logiku i prihvatio apelantov argument da je različito tretiran u odnosu na Srbe iz Republike Srpske.

Pravnik Ivan Tomić smatra da je takav pravni zaključak teško održiv: "Takav pravni zaključak je teško održiv iz razloga jer primjerice za Dom naroda uopće nema izravnih izbora, postoje izbori samo za županijske skupštine, svaki građanin Federacije može glasovati za bilo kojeg kandidata koji je na listi neovisno o njegovoj nacionalnoj pripadnosti ili o pripadnosti pojedinog kandidata kojeg bira. Isto tako je i s Predsjedništvom budući da su svi građani Federacije u istovjetnom položaju i mogu dati svoj glas bilo kojem od kandidata."

S druge strane, ministar pravde BiH Davor Bunoza ističe: "Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu nije odredio kada je točan rok za donošenje točne odluke u predmetu 'Kovačević protiv Bosne i Hercegovine', ali prema nekim medijskim natpisima i najavama može se očekivati da u narednih mjesec do dva bude donesena odluka u ovom predmetu. Ono po čemu je specifičan ovaj predmet je da se on odnosio na tzv. aktivno biračko pravo, pravo da biraš kandidate iz drugog entiteta u konkretnom slučaju Republike Srpske."

Kovačević, naime, nije u svojoj primjedbi iscrpio domaće pravne lijekove, a prilikom postupka revizije pred Velikim vijećem mnoge domaće institucije su vršile veliki pritisak i sabotirale zastupnicu BiH pred Sudom, Moniku Mijić, kako se ona uopće ne bi pojavila na saslušanju. Unatoč svemu, ministar Bunoza vjeruje u snagu argumenata koje je iznio bh. tim: "Gospodin Kovačević je smatrao da je diskriminiran što ne može glasati na izborima za predstavnike Republike Srpske i da je u tom pravu ograničen, međutim ostalo je nejasno u odnosu na koga je diskriminiran budući da nitko iz Federacije BiH nema mogućnost glasati za kandidate iz Republike Srpske i obrnuto. Vidjet ćemo kakav će stav zauzeti Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava. U svakom slučaju vrlo je zanimljivo da je Veliko vijeće odlučilo preispitati prvostupanjsku odluku što je doista rijetkost u Europskom sudu za ljudska prava."

Pravnik Tomić dodatno ističe i formalni nedostatak u pristupu Kovačevićevog tima: "Gospodin Kovačević se nije primjerice obratio Ustavnom sudu BiH. Europski sud je prihvatio da bi obraćanje Ustavnom sudu bio neefikasan pravni lijek iako je upravo argument Bosne i Hercegovine prema kojemu nije dopušteno neiscrpiti domaće pravne lijekove prihvatio Zastupnički dom. Dodatni je paradoks i činjenica da od devet sudaca Ustavnog suda tri su strana suca koje imenuje upravo predsjednik Europskog suda za ljudska prava."

Tomić podsjeća i na izdvojeno mišljenje sutkinje Kucsko-Stadlmayer iz prve presude: "Prva činjenica je da je Bosna i Hercegovina po obliku državnog uređenja Federacija koja se sastoji od federalnih jedinica u konkretnom slučaju u nas od entiteta uz specifičan položaj Brčko Distrikta. Ali također možda još i važnije u kontekstu konstitutivnosti naroda da je BiH prema obliku političkog sustava konsocijacijska demokracija koja kao oblik političkog sustava nastoji akomodirati različite društvene segmente u podijeljenim društvima tako da ih zaštiti."

Zanimljivo je i da je iz cijelog postupka, ali i iz odlučivanja o sličnim apelacijama, izuzet sudac Faris Vehabović iz BiH, kojemu je odavno istekao mandat. No, članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Denis Bećirović, ne dopuštaju imenovanje novog suca ispred BiH u Europskom sudu za ljudska prava. Nakon višemjesečne tišine oko ovog predmeta, početkom ljeta ova bi tema ponovno mogla biti u užem fokusu.

Više u prilogu:

Dnevnik.ba