Za sedam dana izbori u Njemačkoj, zasad nitko ne želi u koaliciju s AfD-om

U gotovo svim reprezentativnim ispitivanjima Unija CDU/CSU već tjednima ima oko 30 posto podrške. Na drugom mjestu ustalila se desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD). Na trećem i četvrtom mjestu s oko 15 posto su Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) kancelara Olafa Scholza, te stranka Zeleni.

Ulazak u parlament je nesiguran za stranku Ljevica, Liberalno-demokratsku stranku (FDP) koja je bila u posljednjoj vladi, te za novoosnovani populističko-ljevičarski Savez Sahra Vagenkneht (Wagenknecht - BSW).

Vjerojatna velika koalicija

Vjerojatna pobjeda saveza Kršćansko-demokratske unije (CDU), koja zastupa demokršćansku opciju na saveznom nivou, i bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), međutim, bit će prvi korak u formiranju stabilne vlade, toliko potrebne zemlji koja se suočava s nizom problema, počevši od neregulirane migracije, preko posrnule privrede, pa do zastarjele infrastrukture.

Matematički gledano i prema aktualnim ispitivanjima javnog mnijenja, Unija CDU/CSU bi mogla formirati vladu s SPD-om, tzv. veliku koaliciju koja je već u nekoliko navrata vladala zemljom, posljednji put pod kancelarkom Angelom Merkel.

Antiimigracijska inicijativa

U korist ovoj prognozi govore ne samo bliski pogledi na mnoge političke teme nego i činjenica da u posljednje vrijeme aktuelni kancelar Scholz i njegov izazivač Merz izbjegavaju međusobne oštre napade.

Jedina iznimka je pokušaj Merza da uz pomoć glasova AfD-a pogura neke antiimigracijske inicijative u Bundestagu, i to nekoliko tjedana uoči izbora. Za SPD, ali i jedan dio javnosti, Merz je time prekršio svoje obećanje da ni po koju cijenu neće surađivati s ekstremnim strankama, što mu se u predizbornoj kampanji redovno predbacuje.

Koalicija Unije i Zelenih malo je vjerovatna zbog velikih razlika u stavu u vezi s osnovnim pitanjima, ali i oštrog otpora CSU-a, koji je uveo veto na poslijeizbornu suradnju sa Zelenima.

Nitko ne želi u koaliciju s AfD-om

S AfD-om Unija CDU/CSU ne želi koalirati ni pod koju cijenu, a ovakav stav demokršćani imaju i prema strankama koje smatraju ekstremističkim, među koje, prema njihovoj procjeni, spadaju i stranke Ljevica i BSW.

U prilog protivnika migracije, među kojima prednjači AfD, ide i nekoliko napada u Njemačkoj u kojima su počinitelji redom bili migranti iz Afganistana i Sirije, što je povećalo pritisak na aktualnu vladu Olafa Scholza da od početka jeseni počne uvoditi mjere, uključujući uvođenje kontrola na svim kopnenim granicama.

U međuvremenu vlada konsenzus u vezi s potrebama smanjenja migracije.

Međusobne optužbe

Iako se SPD i Unija CDU/CSU međusobno optužuju za povećanje ilegalne migracije, sve je jače uvjerenje da stranke demokratskog centra moraju pojačano surađivati, posebno na smanjenju neregulirane migracije, a time i smanjenju utjecaja AfD-a.

- Jasno je da sve stranke centra moraju surađivati kako bi spriječile AfD da prije ili kasnije dođe na vlast - rekla je za agenciju AFP politologinja Marianne Kneuer s Tehničkog univerziteta u Drezdenu.

Novu vladu čeka gomila problema

Merz je rekao da će težiti tome da do Uskrsa sastavi novu vladu, koju očekuje zabrinjavajući popis zadataka s kojima se mora suočiti, a on bi se u eri pojačanih geopolitičkih turbulencija mogao dodatno povećati.

Privreda Njemačke, na kojem joj je cijeli svijet dugo zavidio, nije u stanju vratiti se na pozicije uoči pandemije. Izvoznoj naciji prijeti još više problema jer se Kina iz ključnog tržišta za njemački izvoz pretvorila u ključnog konkurenta.

No, najveći izazov mogao bi doći iz Washingtona, dugog temeljnog saveznika Berlina. Donald Trump ni tijekom svog prvog mandata nije krio netrpeljivost prema zemlji svojih predaka, a događaji na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, koja se održala proteklog vikenda, pokazuje da SAD u potpunosti okreće leđa Europi, posebno Njemačkoj.

Jedina podrška koja u smjeru Njemačke trenutno dolazi s druge strane Atlantika je podrška AfD-u. Tu su stranku javno podržali i novi Trumpov čovjekb Elon Musk i njegov potpredsjednik JD Vance.

Njemački institut za ekonomska istraživanja upozorio je da bi "ova neizvjesnost i eskalacija trgovinskog sukoba" mogli koštati njemačku privredu do jedan posto privredne proizvodnje i produžiti recesiju na još jednu godinu.

Dnevnik.ba