Veliko istraživanje: Evo koji narod u BiH najviše želi u NATO, koji političar je uvjerljivo najomiljeniji, a koji najomraženiji

Što planiraju, što žele, čega i koga se plaše? Gdje vide svoju i budućnost svoje djece? Ima li nade za nas? To su samo neka od pitanja, a ima ih dosta i svako je zanimljivije od zanimljivijeg, na koja su odgovarali ispitanici iz Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije u najnovijem istraživanju zapadnog Balkana, a koje je proveo Centar za uvid u istraživanje istraživanja (CISR) Međunarodnog republikanskog instituta (IRI).

 Za početak, nakon dugogodišnjih tenzija (etničkih, nacionalnih, vjerskih….) pokazalo se da jača podrška prozapadnim institucijama, te i Inicijativi za otvoreni Balkan.

Što je zajedničko svim ispitanicima? Kao najveće probleme prepoznali su nezaposlenost, visoke cijene i korupciju.

Većina misli da njihova zemlja (bez obzira o kojoj je riječ) ide u pogrešnom smjeru, izuzetak je gotovo očekivano Srbija. U svih pet zemalja najviše se vjeruje policiji, vojsci i vjerskim institucijama.

Iz ankete su jasno vidljive dugogodišnje tenzije među etničkim skupinama u cijeloj regiji. Većina u svim ispitanim zemljama osim na Kosovu priznaje da postoji barem određena razina tenzija među različitim etničkim skupinama na zapadnom Balkanu. Ipak, većina u svim anketiranim zemljama vjeruje da je malo vjerojatno da će doći do oružanog sukoba u njihovoj zemlji u bliskoj budućnosti.

I to je općenito to. Interview.ba detaljnije prenosi rezultate ankete o BiH.

Na pitanje kako bi ocijenili intenzitet tenzija između različitih etničkih skupina, građani BiH kazali su da je još uvijek riječ o jakim (30 posto) i vrlo jakim (15 posto) tenzijama. Zanimljivo, čak 45 posto ispitanika Srba smatra da su tenzije nezamjetne, te tek 3 posto da su vrlo jake.

Nacionalizam je još uvijek istaknut problem u BiH ( odgovorilo je tako 29 posto ispitanika), ali i u Crnoj Gori, te i Sjevernoj Makedoniji. Kosovari i Srbijanci smatraju da nemaju veliki  problem s nacionalizmom.

Upitani tko snosi najveću odgovornost za postojeće tenzije između različitih etničkih skupina, anketari su dobili zanimljive odgovore. Za državljane BiH najodgovorniji su političari (75 posto). Za isti odgovor, iako u manjem postotku, odlučili su se Crnogorci (69 posto) i ispitanici iz Sjeverne Makedonije (69 posto).

Ispitanici su se složili i oko dogovornosti medija, a zanimljivo je da je puno ispitanika iz Srbije kao glavne krivce za tenzije označilo strane sile. Gotovo očekivano u Crnoj Gori smatraju da su za to odgovorne vjerske zajednice, a na Kosovu – ostale etničke skupine.

Iako smo nakon ratova devedesetih, te posebno krvavih godina u BiH, mislili da ćemo ispoštovati čuvenu „Nikad više“, prije nekoliko mjeseci samo smo se bavili ratom. Ako je suditi po odgovorima koje su dali u BiH se i pored svega ne vjeruje u mogućnost novoga rata.

Na pitanje zašto misle da je oružani sukob u zemlji malo vjerojatan ponuđeni su zanimljivi odgovori.

Novi rat ne bi dozvolila međunarodna zajednica, smatra polovina ispitanih iz FBiH, te nešto manje (41 posto) iz Republike Srpske. Da politički lideri nikada ne bi počeli novi konflikt uvjereni su u FBiH - 24 posto, a u RS-u – 15 posto.

Kad pitate građane BiH što su najveći problemi s kojima se zemlja danas susreće dobit ćete slične odgovore kao i prije dvije godine – ekonomija i nezaposlenost, visoke cijene, korupcija...

Možda baš u tim odgovorima treba tražiti i objašnjenje za prilično sumorna i ne baš optimistična razmišljanja o tome u kakvom se smjeru kreće BiH.

Slika govori više od riječi.  Ljubičastom je označen krivi smjer. Gotovo isto misle i Bošnjaci i Srbi i Hrvati. I ostali. Pa političari, da je kakve sreće, samo iz ovog grafa mogu puno toga pročitati.

Odgovor koji treba zabrinuti, opomenuti, opametiti i političke stranke i političare i institucije u Bosni i Hercegovini onaj je na pitanje – "mislite li da današnja generacija mladih ima budućnost u zemlji?"

Pogledajmo kakvi su odgovori u drugim zemljama. Na Kosovu na primjer ili u Srbiji.

Ispitanici iz BiH smatraju da prioriteti vlasti i vlada trebaju biti ekonomski, životni, egzistencijalni problemi, zapošljavanje, korupcija…

Kako je vrlo široko rasprostranjeno uvjerenje da već desetljećima živimo pod vrlo snažnim utjecajem stranih, vanjskih, pa uglavnom i faktora iz susjedstva, ispitivanje je pokazalo kako je utjecaj primjerice Srbije gotovo podjednako ocijenjen i kao pozitivan i kao negativan.

Kad je riječ o drugim zemljama, svjetskim silama, na pitanje koju od ovih zemalja smatraju najvažnijim političkim prijetnjama iz Bosne i Hercegovine su stigli sljedeći odgovori:  Rusija, pa SAD, pa Kina…. Ali i Turska i Njemačka.

Najomiljeniji među liderima, a bilo je i stranih I domaćih, jest predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, a najneomiljeniji lider SNSD-a i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Kad prozovete da određuju tko im je najviše, a tko najmanje omiljen, podaci su mnogo drugačiji. Očekivani.

Čak 76 posto ispitanih iz BiH bi da je danas referendum za priključenje EU glasalo "za". Veći postotak je na Kosovu (85 posto), a najmanji u Srbiji 44 posto.

Po entitetima – u Federaciji su s 87 posto "za" izrazili privrženost Uniji. U Republici Srpskoj 57. Čak 26 posto u tom entitetu ne bi glasalo  za pristupanje EU..

Kad je riječ o pridruživanju NATO-u, odgovori su očekivani.

U BiH, u usporedbi s rezultatima dvije godine ranije, pada podrška punopravnom članstvu (48 posto), na Kosovu također pad, ali i dalje vrlo uvjerljiva podrška punopravnom članstvu. U Srbiji tek 3 posto razmatra mogućnost članstva, a većina odgovora (46 posto) ne bi sa Sjevernoatlantskim savezom imalo ikakvog posla.

Detaljnija analiza u BiH pokazuje opet ono što već znamo.

Čak 60 Bošnjaka je za punopravno članstvo, tek 8 posto Srba i 77 posto Hrvata.

Na pitanje o vanjskoj politici, većina u BiH, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu je za zapadnu orijentaciju, dok je većina u svim zemljama osim Srbije za članstvo u EU.

Istraživanje jasno pokazuje da većina ljudi na zapadnom Balkanu želi snažnu vezu s uspješnim demokracijama i slobodnim društvima. Čak i prije Putinove agresije ispitanici u regiji su smatrali da je njihova budućnost sa Zapadom – kazao je Paul McCarthy, regionalni direktor za Europu u IRI-ju.

Istraživanje je provedeno između 30. prosinca prošle i 20. veljače ove godine.

Radilo se licem u lice, u više faza, a iz svake zemlje sudjelovalo je u prosjeku do 1,520 ispitanika.

Dnevnik.ba