Velika Britanija želi na Kosovu uspostaviti centar za migrante na zapadnom Balkanu

Ministri vanjskih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Crne Gore okupit će se u četvrtak u dvorcu Hillsborough u Sjevernoj Irskoj, gdje Ujedinjeno Kraljevstvo organizira samit s ciljem jačanja povezanosti tih zemalja s europskim saveznicima i institucijama, piše Politico.

Nije iznenađenje da će ministrica unutarnjih poslova Yvette Cooper staviti naglasak na pitanje migracija, dok britanska vlada očajnički pokušava zaustaviti prelazak malih čamaca preko La Manchea i smanjiti broj ilegalnih migranata.

Ovaj samit dio je šire diplomatske inicijative kojom bi se postigao dogovor da se osobe koje pokušavaju doći i zatražiti azil u Ujedinjenom Kraljevstvu procesuiraju u trećoj zemlji.

Dva vladina dužnosnika potvrdila su za Politico da će se o centrima za migrante neformalno razgovarati u dvorcu Hillsborough, uz napomenu da još ništa nije finalizirano. Svaki eventualni plan mogao bi biti potvrđen na sljedećem sastanku regionalnih čelnika 22. listopada.

Kosovo ima brojne prednosti u očima Britanije — zemlja je s jakim vezama s Kraljevstvom i političkim vodstvom koje želi čvršće veze sa zapadnim državama. Još privlačnije za financijski opterećenu Britaniju jest to što motivacija Kosova nije prvenstveno novčana, nego strateška, jer Priština nastoji odbiti prijetnje iz Srbije i Rusije.

Kosovo je postalo potencijalna lokacija za obradu britanskih zahtjeva za azil nakon što je propao Starmerov pokušaj da pridobije Albaniju tijekom posjeta ranije ove godine.

– Keir Starmer bio je prvi premijer u povijesti bilateralnih odnosa koji je posjetio Albaniju u 104 godine, i želio je odmah postići dogovor o povratu migranata. To je, blago rečeno, bilo previše optimistično – rekao je Andi Hoxhaj, pravnik s King’s Collegea u Londonu.

Kosovo se smatra dobrom alternativom i zato što se nalazi na jednoj od glavnih migrantskih ruta prema zapadu, te bi u teoriji moglo pomoći u zaustavljanju ilegalnih migracija i djelovati kao sredstvo odvraćanja.

Prema podacima britanskog Ministarstva vanjskih poslova, prošle je godine gotovo 22.000 migranata koristilo balkansku rutu za ulazak u Europsku uniju.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani ranije je izjavila da bi njezina zemlja bila otvorena za pregovore o prihvatu odbijenih tražitelja azila iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Barunica Arminka Helić, članica Doma lordova i bivša savjetnica britanskog Ministarstva vanjskih poslova, koja je u 1990-ima izbjegla iz Bosne i Hercegovine u Britaniju, opisala je kosovsku administraciju kao “proaktivnu i sklonu zapadnim politikama, gotovo kao model države”.

Prema njezinim riječima, Kosovo ne želi isključivo transakcijski odnos kakav je prethodna konzervativna vlada pokušala uspostaviti s Ruandom — sporazum koji nikada nije zaživio. Za Kosovo je važnija podrška u suprotstavljanju neprijateljskoj politici Srbije, koja nastoji spriječiti međunarodno priznanje Kosova, te odbijanje pokušaja Rusije da utječe i destabilizira regiju.

Iako bi dogovor mogao biti privlačan za Britaniju, još nije postignut, a regionalni analitičari upozoravaju da svaki dogovor o migracijama nosi vlastite rizike.

– Kako možete riješiti tako veliko pitanje u tako nestabilnoj regiji, pogotovo jer je ta regija duboko isprepletena s malignim ruskim utjecajem? Ne vjerujem da to može funkcionirati – upozorila je Helić.

Dodala je da bi nestabilnost u regiji mogla dovesti do više, a ne manje ilegalnih migracija. I dok Britanija već snažno naglašava potrebu suzbijanja ruskog utjecaja u razgovorima sa saveznicima, uskoro će morati odgovoriti na ključna pitanja poput onog kako održati mirovne snage na granici Kosova i Srbije, koje Rusija nastoji blokirati, piše Politico.

Postoji i određeni zamor zbog britanskog pristupa međunarodnim pitanjima, budući da se fokusira gotovo isključivo na borbu protiv ilegalnih migracija, zanemarujući druge teme.

Uoči samita, Cooper je istaknula svoje prioritete najavivši 10 milijuna funti za programe borbe protiv krijumčarenja ljudi na zapadnom Balkanu te preraspodjelu osoblja Ministarstva vanjskih poslova kako bi se više službenika fokusiralo na pitanja migracija.

– Postoji osjećaj da ovo nije toliko važno političko pitanje u našoj zemlji — više je to britanski problem, pa zašto bismo mi pomagali? – navela je.

Jedan diplomat iz zemlje sudionice samita, koji je želio ostati anoniman, rekao je da Britanija pokazuje određenu “opsesiju” malim čamcima, što je, kako kaže, “teško razumjeti”. Ako stalno ponavljanje iste poruke na kraju donese sporazum koji Britanija želi, Starmer bi to mogao smatrati prihvatljivom cijenom.

Dnevnik.ba