U UN-u se razumije stav RH o potrebi očuvanja konstitutivnih naroda i legitimnog predstavljanja

Za Bosnu i Hercegovinu predstavljene su preporuke koje bi ta država trebala provesti u sljedećih pet godina, piše Večernji list BiH.

Posebno je naglašena važnost očuvanja ustavno-pravne arhitekture zemlje, što je ključno za stabilnost i funkcionalnost institucija. Hrvatska je posebno inzistirala na očuvanju jednakopravne uloge triju konstitutivnih naroda i osiguravanju legitimnog političkog predstavljanja.

Jedna od ključnih preporuka odnosi se na nastavak provedbe presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Europskog suda za ljudska prava, čime bi se osiguralo poštivanje prava svih građana, što je preporuka Republike Moldavije. Također je naglašena potreba za osiguranjem pristupa obrazovanju uz poštivanje prava na obrazovanje na materinskom jeziku i ustavnih nadležnosti u obrazovnom sustavu, čime bi se osigurala tolerantna i uključiva obrazovna politika, što je preporuka Hrvatske.

Slovačka je predložila usvajanje ustavnih i izbornih reformi kako bi se uskladili s presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.

Time bi se osigurala politička jednakost i nediskriminacija svih građana, a posebna pozornost bila bi posvećena pravima osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama i konstitutivnim narodima, uključujući njihov jednak pristup javnim dužnostima i punopravno sudjelovanje u demokratskim procesima.

Još jedna važna preporuka odnosi se na izmjene Izbornog zakona u skladu s relevantnim presudama Ustavnog suda, čime bi se osigurala potpuna jednakost konstitutivnih naroda i prava svih građana te načelo legitimnog političkog predstavljanja na svim razinama vlasti. Ova preporuka upućuje na potrebu reformi koje će omogućiti da svaki narod bira svoje predstavnike u institucijama vlasti, što je ključno za osiguranje stabilnosti i jednakopravnosti u Bosni i Hercegovini.

Treba imati na umu da još uvijek nije provedena presuda Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić". Ova presuda jasno je utvrdila da je izborni sustav u FBiH neustavan jer omogućava da jedan konstitutivni narod bira političke predstavnike drugog naroda, što narušava načelo legitimnog predstavljanja. Nepoštivanje ove presude ne samo da ugrožava političku stabilnost BiH već i podriva temelje Daytonskog mirovnog sporazuma, koji je ključan za očuvanje mira u zemlji.

Daytonski sporazum postavio je temeljna načela ustroja BiH, uključujući ravnopravnost i konstitutivnost triju naroda. Svaki pokušaj da se ta načela zaobiđu ili umanje prava konstitutivnih naroda može dovesti do ozbiljne političke krize i destabilizacije. Hrvatska i drugi akteri stoga naglašavaju nužnost provedbe presude "Ljubić" kao ključnog koraka za stabilizaciju političkih odnosa u BiH te osiguranje dugoročnog mira i funkcionalnosti države. U preporukama je više puta istaknuto kako je nužno provesti reforme Izbornog zakona kako bi se zajamčila puna jednakopravnost konstitutivnih naroda i drugih nacionalnih manjina na svim razinama vlasti.

Oštar pad prava

Ova preporuka reflektira dugogodišnje političke zahtjeve Hrvatske i drugih aktera koji zagovaraju pravedniji i funkcionalniji izborni sustav.

Sjednica Vijeća za ljudska prava nastavlja se nizom tematskih rasprava i izvješća o stanju ljudskih prava u svijetu, pri čemu se posebna pozornost posvećuje konfliktima i izazovima s kojima se suočavaju različite regije. Očekuje se da će zaključci sjednice dodatno usmjeriti međunarodnu zajednicu na hitne mjere u cilju zaštite ljudskih prava i jačanja demokratskih procesa u državama članicama UN-a.

Sjednicu je svečano otvorio predsjednik Vijeća Jürg Lauber, naglasivši da odgovornost država nadilazi samo donošenje rezolucija. Upozorio je na "oštar pad" ljudskih prava diljem svijeta i pozvao na hitnu reakciju međunarodne zajednice. Na visokoj razini zasjedanja brojni su visoki dužnosnici, uključujući glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Antónija Guterresa, predsjednika Opće skupštine UN-a Philémona Yanga, visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Volkera Türka te šefa Saveznog odjela vanjskih poslova Švicarske Ignazija Cassisa. Oni su istaknuli nužnost zaštite i unaprjeđenja ljudskih prava u svim dijelovima svijeta.

Dnevnik.ba