U Moskvi osvanuli plakati koji slavne Šveđane optužuju za nacizam
U Moskvi osvanuli plakati koji slavne Šveđane optužuju za nacizam
Na ulicama Moskve osvanuli su plakati na kojima su neki od najpoznatijih Šveđana 20. stoljeća optuženi da su podržavali nacizam, što je znak pogoršanja odnosa između Rusije i Švedske, nordijske zemlje koja razmišlja o ulasku u NATO.
Na autobusnoj stanici ispred švedskog veleposlanstva zalijepljena su dva plakata s fotografijama švedskog kralja Gustava V., književnice Astrid Lindgren, filmskog redatelja Ingmara Bergmana i osnivača IKEA-e Ingvara Kamprada uz natpis: "Mi smo protiv nacizma, oni nisu."
"Švedska nema namjeru upuštati se u javnu polemiku s ruskom organizacijom Naša pobjeda"
Reuters je vidio treći plakat s preminulim švedskim slavnim osobama na glavnoj prometnici u središtu Moskve.
"Švedska nema namjeru upuštati se u javnu polemiku s ruskom organizacijom Naša pobjeda, koja navodno stoji iza ovih plakata", priopćilo je švedsko ministarstvo vanjskih poslova.
"U Rusiji su optužbe za nacizam više puta usmjerene protiv zemalja i pojedinaca koji izražavaju opravdanu kritiku ruskih postupaka", dodaje se u priopćenju.
"Mislim da su plakati opravdani u svjetlu nedavnih događaja"
Troje moskovskih putnika na autobusnoj stanici ispred veleposlanstva izjavilo je Reutersu da podržava antišvedske plakate.
"Mislim da su plakati opravdani u svjetlu nedavnih događaja", rekla je 47-godišnja Aleksandra. "Ako Europljani sebe smatraju demokratskim zemljama, onda mislim da je potpuno demokratski izraziti alternativno stajalište i pokazati ljudima drugačije mišljenje."
Ruska aneksija Krima 2014. i njezina invazija na Ukrajinu 24. veljače potaknuli su Švedsku i Finsku da preispitaju svoju sigurnosnu politiku, a članstvo u NATO-u izgleda sve vjerojatnije.
Švedski ministar obrane rekao je u travnju da bi zahtjev za članstvo u NATO-u mogao izazvati odgovor Rusije uključujući kibernetičke napade i hibridne mjere poput propagandnih kampanja.
Moskva tvrdi da je njezina vojna kampanja u Ukrajini osmišljena za demilitarizaciju i "denacifikaciju" zemlje. Kijev i Zapad odbacili su to kao neutemeljeni izgovor za ničim izazvan agresorski rat protiv suverene demokratske države.
Dnevnik.ba