U BiH živi blizu 500 registriranih osoba s HIV-om, stvarni broj je najmanje tri puta veći

Navode da u Bosni i Hercegovini trenutno živi više od 490 osoba s HIV-om, ali se procjenjuje da je stvarni broj najmanje tri puta veći, jer se mnogi nisu testirali. Najčešće se dijagnoza postavlja u kasnoj fazi bolesti - AIDS-u, kada su posljedice po zdravlje ozbiljne, a mogućnosti liječenja ograničenije.

Udruženje "HOPE" povodom obilježavanja Europskog tjedna testiranja na HIV i hepatitise pozvalo je javnost, medije i zdravstvene institucije da zajedno otvore tabuiziranu temu HIV-a, jer šutnja nikoga ne štiti.

Prim. dr Vesna Hadžiosmanović, specijalista infektologije i predsjednica Udruženja, izjavila je da HIV više nije presuda te da danas imamo lijekove koji osobama s HIV-om omogućavaju da žive potpuno normalno.

- Ali ono što nemamo, i dalje, jeste dovoljno razumijevanja. Testiranje ne ubija - ignoriranje problema ubija. A što ranije otkrijemo infekciju, to je manja šansa da bolest napreduje i da se prenese na druge - istakla je Hadžiosmanović.

Ona se bavi tim pitanjem duže od 30 godina i u međuvremenu postala je kuma za 15 djece rođene od roditelja s HIV-om.

Dr. Borko Pavlica, ljekar s Klinike za infektivne bolesti UKC Republike Srpske naveo je da se ljudi i dalje plaše testiranja jer ne žele biti svrstani u neku od socijalnih kategorija kojima se HIV infekcija pripisuje.

- Želim jasno poručiti da testiranje to ne znači. Svaka seksualno aktivna osoba može biti u riziku, naročito ako prakticira nezaštićen seks. Pravovremeno testiranje omogućava da osoba ostane zdrava, živeći s kroničnom infekcijom koja se lako drži pod kontrolom - rekao je Pavlica.

I pored suvremenih terapija koje su dostupne širom Europe, većina pacijenata u BiH još uvijek koristi zastarjele režime liječenja. Samo rijetki imaju pristup novim lijekovima koji omogućavaju da osobe koje žive s HIV-om vode dug, kvalitetan i nerizičan život - bez prijenosa virusa.

- Neprihvatljivo je da u Bosni i Hercegovini suvremeni lijekovi za HIV budu dostupni samo za mali broj pacijenata. Danas osobe koje žive s HIV-om mogu, uz odgovarajuću terapiju, ne samo živjeti dugo, već i ne prenose virus dalje. Svi moraju imati pristup tim lijekovima i prevenciji - izjavio je Bratislav Prokić, aktivista iz Srbije i izvršni direktor udruženja „Potent“, koji je došao u Sarajevo da podrži rad HOPE-a i prenese iskustva regionalne suradnje.

U Srbiji je, zahvaljujući partnerstvu civilnog sektora i Ministarstva zdravlja, značajno proširen pristup suvremenim oblicima prevencije kao što je PrEP (profilaktička terapija koja sprječava infekciju HIV-om) i omogućeno redovno, besplatno testiranje u zajednici.

Udruženje HOPE, uz podršku infektologa i osoba koje otvoreno govore o životu s HIV-om, poziva sve građane da se testiraju - besplatno, anonimno i bez zakazivanja - tijekom Europskog tjedna testiranja od 19. do 26. svibnja. Testiranje je dostupno u partnerskim organizacijama.

- HIV je naša realnost. Diskriminacija i stigmatizacija ljudi koji žive s HIV-om je poricanje postojanja ovog problema. Ne dozvolimo da naše predrasude doprinesu pogoršanju epidemiološke situacije - ističe dr. Hadžiosmanović.

Iako lijek za HIV još ne postoji, antiretrovirusna terapija (ART) danas omogućava da osobe koje žive s HIV-om vode dug, zdrav i ispunjen život. Uz pravovremeno započinjanje terapije, virus se može držati pod kontrolom do nivoa kada postaje nedetektabilan - a time i neprenosiv. To znači da osobe s HIV-om mogu zasnivati porodice i živjeti bez bojazni da će prenijeti virus partneru.

Upravo zato, brz i jednostavan pristup terapiji mora biti prioritet. Međutim, u Bosni i Hercegovini, procedura za početak liječenja je spora i birokratizirana. O dodjeli terapije odlučuje komisija pri Fondu solidarnosti, što nerijetko odlaže početak liječenja i ugrožava zdravlje pacijenata. Udruženje HOPE poziva nadležne da preispitaju ovaj proces, posebno jer lista lijekova nije revidirana od 2017.

Posebno zabrinjava podatak da suvremenu, najefikasniju ART terapiju trenutno prima manje od 10 posto osoba koje se liječe od HIV-a u BiH. U Srbiji tu terapiju dobiva više od 2.500 ljudi.

Bosna i Hercegovina je potpisnica Ciljeva održivog razvoja UN-a među kojima je i okončanje epidemije AIDS-a do kraja 2030.

Dnevnik.ba