U BiH se nalaze minerali koje EU hitno treba, je li na pomolu povijesni "deal"?

Organizacija ERMA (European Raw Material Alliance), koju sufinancira EU, za cilj ima razviti otporne lance vrijednosti za industrijske ekosustave EU-a; smanjiti ovisnost o primarnim kritičnim sirovinama kružnim korištenjem resursa, održivim proizvodima i inovacijama; kao i ojačati domaće nabave sirovina u EU te diverzificirati nabavu iz trećih zemalja i ukloniti poremećaje u međunarodnoj trgovini, u potpunosti poštujući međunarodne obveze EU-a, a uvidom u kartu ključnih sirovina BiH je upisana kao zemlja u kojoj se nalaze depoziti litija, minerala borata te magnezija, prenosi Večernji list BiH.

U fokusu ove inicijative je zelena i digitalna tranzicija te se akcijski plan usredotočuje na predviđanje i kvantificiranje potreba za ulaganjima u sirovine, nužnih za zadovoljenje transformacijskih zahtjeva za elektrifikaciju i skladištenje energije. Drugim riječima, cilj inicijative je osigurati da Europa osigura vlastite izvore minerala i metala koji će se koristiti u novoj industriji koja će uključivati i nove tehnologije poput gorivnih ćelija te skladištenja energije u različitim oblicima poput baterija i vodika. Bosna i Hercegovina bi mogla, uz stratešku predanost vlasti i civilnog društva na svim razinama, mogla profitirati od novih potreba Europske unije, odnosno, mogla bi se bolje pozicionirati u smislu pregovora s EU-om, ali bi stekla i mogućnost da europsko partnerstvo rezultira značajno većim ulaganjima Unije u BiH, ali i uvažavanjem nekih specifičnosti BiH na njezinu političkom putu prema punopravnom članstvu.

Iz ERMA-e podsjećaju kako je Europska unija postavila za cilj smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990.

Osim smanjenja emisija, paket Fit for 55 uključuje konkretne ciljeve za skladištenje i pretvorbu energije, uključujući električnu mobilnost i obnovljivu energiju.

- Paket Fit for 55 zahtijeva prelazak na čisto, zeleno i, na kraju, energetsko gospodarstvo s nultom emisijom, što inherentno implicira značajno povećanje potražnje za mineralima i metalima. Stoga je otporan europski sektor sirovina primarni pokretač smanjenja emisija ugljika. Prelazak s energetskog gospodarstva temeljenog na fosilnim gorivima u sljedećem će se desetljeću temeljiti na tehnologijama pretvorbe energije kao što su solarna energija, vjetar i gorivne ćelije, kao i na skladištenju energije u različitim oblicima poput baterija i vodika - ističu pritom.

Akcijski plan "Materijali za pohranu i pretvorbu energije" pretpostavlja uključenost svih sudionika u lancu, od istraživačkog sektora i tehnoloških organizacija, preko industrije pa do akademske zajednice i civilnog društva. Definirana su pritom i četiri primarna strateška područja - materijali u solarnoj energiji, materijali za baterije, gorivne ćelije i elektrolizatori te alternativno skladištenje i pretvorba energije.

ERMA je od svibnja 2023. godine na prostoru Europe, ali i šire, prepoznala više od 50 investicijskih lokacija na kojima se nalaze materijali koji su nužni za pohranu i pretvorbu energije, a ukupne investicijske potrebe premašuju 15 milijardi eura. Iz ove organizacije ističu i da, kada bi se ovi projekti realizirali, do 2030. bi se značajan postotak materijala mogao prikupit unutar EU-a, znatno više nego što je slučaj danas, a za neke materijale i više nego što je postavljeno u okviru Europskog zakon o kritičnim mineralnim sirovinama (European Critical Raw Materials Act). Među investicijskim lokacijama, kao što je vidljivo, su i one u BiH.

Klimatska neutralnost

Sve navedeno valja promatrati kroz prizmu činjenice da je do 2050. godine postavljen cilj nulte emisije ugljika, a to sa sobom vuče i značajno veću potražnju za onim materijalima, odnosno metalima i mineralima koji su nužni za razvoj novih tehnologija pretvorbe i skladištenja energije. 

Dnevnik.ba