Trumpove izjave ujedinile Europu protiv SAD-a: "NATO se raspada, to je jasno"

Iza zatvorenih vrata, na privatnim večerama i na marginama sastanaka u Bruxellesu i drugim gradovima, europski čelnici i dužnosnici raspravljaju kako odgovoriti na prijetnje američkog predsjednika da će napustiti NATO i što učiniti ako to doista i ostvari, piše Politico.

Sada dijele sumorno uvjerenje da Trumpovi sve žešći napadi na Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolsku, Francusku i druge zemlje potvrđuju temeljni raskol u transatlantskom savezu. Iako još nisu sigurni kakav bi trebao biti konačan odgovor, neke zemlje već nastoje proširiti vlastite obrambene i sigurnosne aranžmane kako bi mogle djelovati neovisno o NATO-u koji smatraju disfunkcionalnim.

"NATO je paraliziran"

"NATO je paraliziran - ne mogu se čak ni sastanci održavati", rekao je jedan europski diplomat, koji je kao i drugi sugovornici zatražio anonimnost kako bi mogao slobodno govoriti. "Prilično je jasno da se NATO već raspada", izjavio je jedan dužnosnik EU, dodajući da Europa mora hitno ojačati vlastitu obranu: "Ne možemo čekati da potpuno umre."

Ova otvorena procjena, koja proizlazi iz razgovora Politica s 24 ministra, dužnosnika i diplomata, zorno oslikava promjenu u poslijeratnom svjetskom poretku koju je Trump uvelike potaknuo. Posljednjih dana Trumpova administracija gurnula je vojni savez u vjerojatno najdublju krizu u njegovoj 77-godišnjoj povijesti. Predsjednik i njegov tim obećali su da će preispitati članstvo SAD-a u NATO-u nakon završetka rata u Iranu, kao osvetu za neuspjeh europskih saveznika da se pridruže sukobu.

Sam Trump rado je dolijevao ulje na vatru, nazvavši NATO "tigrom od papira" u intervjuu za The Telegraph. Najveća zamjerka Amerike je odbijanje europskih sila poput Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske da dopuste američkim snagama korištenje njihovih vojnih baza ili zračnog prostora za operacije protiv Irana. U mjesec dana od početka rata, Trumpov bijes samo se pojačao u nizu sve ogorčenijih objava na njegovom profilu na društvenoj mreži Truth Social. Za Europljane, pitanje je, kao i uvijek, kako se zaštititi od najgoreg scenarija i spasiti ono što je najvažnije.

Večera u Helsinkiju

Prošlog tjedna u Helsinkiju, deset europskih čelnika sastalo se na privatnoj večeri bez svojih dužnosnika i pomoćnika u intimnom okruženju Mannerheim muzeja, doma finskog vođe iz Drugog svjetskog rata, Gustafa Mannerheima.

Usred interijera iz 1940-ih, ukrašenih lovačkim trofejima bivšeg predsjednika, čelnici zemalja poput Ujedinjenog Kraljevstva, Švedske, Finske i Norveške vodili su iskrenu raspravu o teškom stanju transatlantskog saveza. Svi su se složili da je Trumpov niz uvreda putem društvenih mreža loš i da se pogoršava. Ipak, odlučili su da ne mogu pristati na zahtjeve američkog predsjednika da se pridruže borbama protiv Irana.

"Svi želimo da rat završi, no nismo na istoj valnoj duljini kao SAD", rekao je jedan dužnosnik upoznat s raspravama. Trump želi pomoć NATO-a, ali čelnici se opiru jer "većina Europljana nije bila unaprijed obaviještena, a Zaljev nema nikakve veze s NATO-om". 

Jedinstvo Europe u odbijanju pridruživanja američkom ratu

Europi, naprotiv, kriza ima ujedinjujući učinak: "Ovih 10 zemalja uvijek je bilo vrlo blisko, ali rekao bih da su sada još bliže", dodao je dužnosnik. Stajalište tih vlada, koje uključuju i Dansku, Estoniju, Island, Latviju, Litvu i Nizozemsku, nije ograničeno samo na sjevernu Europu.

Ono što je izvanredno u međunarodnom odgovoru na rat u Iranu jest koliko su europski čelnici bili jedinstveni u odbijanju slanja vojnih snaga da se pridruže američkom i izraelskom bombardiranju. Trump je "uništio" transatlantski odnos i "ujedinio" Europu u protivljenju ovom ratu, rekao je jedan diplomat EU. Drugi visoki europski vladin dužnosnik izjavio je da se Amerikanci sada moraju nositi s posljedicama svoje pogreške u napadu na Iran.

Tijekom invazije na Irak 2003. godine, Ujedinjeno Kraljevstvo i Poljska bile su među zemljama koje su poslale trupe uz Amerikance. Ovog puta, britanski i poljski premijeri jasno su poručili da u tome neće sudjelovati. Španjolska je u ponedjeljak zatvorila svoj zračni prostor za američke zrakoplove nakon što je na početku rata odbila dati dozvolu američkim snagama za korištenje svojih baza, dok je Francuska zabranila američkim zrakoplovima korištenje svog zračnog prostora ako prevoze vojni teret u Zaljev.

"Sjedinjene Države odlučile su ne konzultirati se s europskim saveznicima prije pokretanja svoje kampanje protiv Irana. Nije iznenađujuće da neki europski saveznici sada uskraćuju korištenje svojih zračnih baza - ili zračnog prostora u francuskom slučaju", rekao je Fabrice Pothier, izvršni direktor Rasmussen Globala i bivši direktor za planiranje politike u NATO-u. "Trump se suočava s posljedicama svoje jednostranosti i toga što je Europu uzimao zdravo za gotovo. Sada je ključno da europski saveznici ostanu ujedinjeni dok se suočavaju s posljedicama Trumpovog bijesa."

Napadi na ključne saveznike

Britanski premijer Keir Starmer podnio je najveći teret Trumpovih osobnih napada, a predsjednik ga je višekratno otpisao kao nekoga tko "nije Winston Churchill" zbog njegove nespremnosti da se pridruži ofenzivi protiv Irana. Starmer je u srijedu odbacio uvrede, rekavši: "Bez obzira na pritisak na mene i druge, bez obzira na buku, djelovat ću u britanskom nacionalnom interesu." Dodao je da je NATO "najučinkovitiji vojni savez koji je svijet ikada vidio" i da mu je Ujedinjeno Kraljevstvo ostalo "potpuno predano".

Međutim, britanska ministrica financija Rachel Reeves otkrila je stvarne frustracije u Londonu. "Ljutita sam što je Donald Trump odlučio započeti rat na Bliskom istoku - rat za koji ne postoji jasan plan izlaska", rekla je za BBC. Unatoč tome, Starmer se trudi pokazati da Britanija i druge zemlje doista žele pomoći - ne samo zato što njihova gospodarstva ovise o obnovi trgovine kroz Hormuški tjesnac i snižavanju cijena nafte.

Danas bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo biti domaćin virtualnog summita 35 nacija na kojem će se raspravljati o "svim održivim diplomatskim i političkim mjerama" za obnovu slobode plovidbe i trgovine u regiji. Očekuje se prisustvo svih članica G7 osim SAD-a, kao i mnogih manjih država.

Ujedinjeno Kraljevstvo i drugi saveznici također će istražiti kako bi mogli pomoći u mirovnim ili policijskim naporima u Zaljevu, ali tek nakon što borbe završe. U Britaniji i drugdje u Europi čak se nadaju da će državni posjet kralja Charlesa III. SAD-u ovog mjeseca pomoći ublažiti narušene odnose. Predsjednik je ljubitelj kraljevske obitelji i prošle je godine uživao u vlastitom državnom posjetu Britaniji. Ipak, zasad nijedan od tih napora nije bio dovoljan da smekša Trumpa.

Zabrinutost u NATO-u

Među dužnosnicima NATO-a vlada privatna zabrinutost zbog raskola u savezu, kao i određena zbunjenost jer SAD još nije formalno zatražio pomoć od NATO-a u Zaljevu. Nije jasno što Washington točno želi, rekli su dužnosnici. Glavni tajnik Mark Rutte iritirao je neke saveznike svojom odlučnom politikom odbijanja kritiziranja Amerike i tvrdnjama da s NATO-om nema problema, tvrdi jedan europski diplomat.

"Svaki potres unutar saveza s SAD-om u epicentru izvor je nelagode i zabrinutosti", dodao je visoki diplomat NATO-a. Rutte donosi "strateški izbor" da zadrži "suzdržan ton kako bi se izbjegla eskalacija" spora između Europe i Washingtona, rekao je diplomat. Privatno, dužnosnici priznaju da neumoljiva kritika iz SAD-a neizbježno slabi NATO jer je on u svojoj srži savez ideja. Članak 5. osnivačkog ugovora NATO-a navodi da će članice biti spremne braniti svakog člana koji je napadnut.

Onog trenutka kad se to obećanje dovede u pitanje, NATO gubi moć odvraćanja od ruske agresije. Trump je toliko često dovodio u pitanje tu ideju da je sumnju u NATO pretvorio u službenu politiku. Ipak, za Europljane još uvijek nema jedinstvenog odgovora kako vratiti vjerodostojnost NATO-a, ili čime ga zamijeniti ako se dogodi najgore. Sve više, europski dužnosnici nastoje izgraditi ili ojačati alternativne strukture kako bi se osigurali od kolapsa NATO-a.

Večera u Helsinkiju održana je na kraju summita Zajedničkih ekspedicijskih snaga (JEF), britanske skupine za obrambenu suradnju sjevernoeuropskih zemalja. JEF je osmišljen za okupljanje snaga za brzo raspoređivanje u situacijama u kojima se ne poziva na članak 5. NATO-a, rekao je finski ministar obrane Antti Häkkänen. "Ne spekuliram o tome da članak 5. ne funkcionira", rekao je. "On funkcionira."

Unatoč tome, ako članak 5. ne izdrži, JEF bi mogao. Ukrajina se već pridružila pojačanom partnerskom sporazumu s JEF-om, a u nekom trenutku i Kanada bi mogla uspostaviti bliže veze s grupom, rekao je jedan dužnosnik. Druga mreža koja dobiva na važnosti je Nordijska obrambena suradnja (Nordefco), koju čine Danska, Finska, Island, Norveška i Švedska.

EU jača obranu

A tu je i Europska unija. Godinama su pristaše NATO-a tvrdili da se Bruxelles mora držati podalje od obrambene politike kako bi se izbjeglo natjecanje s NATO-om ili njegovo potkopavanje, s obzirom na to da je Savez bio kamen temeljac europske sigurnosti od 1949. godine. No, jedan dužnosnik EU rekao je da je blok sada "iznimno aktivan" u obrani s obzirom na Trumpove verbalne napade na NATO.

Trumpovo potkopavanje saveza potaknulo je EU da dodijeli 150 milijardi eura zajmova zemljama za ulaganje u obranu, dok Bruxelles također "istražuje" članak 42.7 Ugovora o EU, klauzulu o uzajamnoj obrani, rekao je drugi dužnosnik EU. Novi plan ekonomske sigurnosti trebao bi biti predstavljen ovog ljeta. "Moramo poduzeti korake kako bismo bili sigurni da smo spremni", dodao je dužnosnik. Ali jedno je da se Europa pripremi za povlačenje Amerike, a drugo suočiti se s vojnim agresorom na svom pragu.

Za baltičke države, egzistencijalna prijetnja iz Moskve razlog je zašto je jedinstvo ključno. "Za sve saveznike u ovom je trenutku važno graditi mostove, a ne rušiti ih", rekao je estonski ministar obrane Hanno Pevkur za Politico. Polemiziranje o tome uništava li SAD NATO pokazuje da je Zapad "podijeljen", rekao je. "To je upravo ono što Putin želi vidjeti."

Dnevnik.ba