Trump je prije napada primio više upozorenja: "Ovo je velika kocka"

Pokretanjem operacije koju je Pentagon nazvao "Epski bijes", Bliski istok je gurnut u nov i nepredvidiv sukob. Američka i izraelska vojska napale su ciljeve diljem Irana, što je izazvalo iranske osvetničke udare na Izrael i susjedne arapske zaljevske zemlje.

Dužnosnik, koji je zbog osjetljivosti informacija želio ostati anoniman, rekao je da su Trumpu operaciju predstavili kao scenarij visokog rizika i visoke nagrade. Čini se da je i sam Trump prihvatio tu procjenu kada je na početku operacije priznao uloge, rekavši: "Moguće je da ćemo izgubiti živote hrabrih američkih heroja."

"Ali ovo ne radimo za sadašnjost, radimo za budućnost, i to je plemenita misija", rekao je Trump u videoobraćanju kojim je najavio početak velikih borbenih operacija. "Već 47 godina iranski režim uzvikuje 'Smrt Americi' i vodi beskrajnu kampanju krvoprolića i masovnih ubojstava... To više nećemo trpjeti."

Odluka donesena nakon niza sastanaka

Izvješća koja je dobivao Trumpov tim za nacionalnu sigurnost pomažu objasniti kako se predsjednik odlučio na vjerojatno najriskantniju američku vojnu operaciju od invazije na Irak 2003. godine. Uoči napada Trump se sastao s nizom dužnosnika, uključujući direktora CIA-e Johna Ratcliffea, načelnika Združenog stožera, generala Dana Cainea, državnog tajnika Marca Rubija i ministra obrane Petea Hegsetha.

U četvrtak je admiral Brad Cooper, zapovjednik američkih snaga na Bliskom istoku, doletio u Washington kako bi se pridružio raspravama u Situacijskoj sobi Bijele kuće.

Drugi američki dužnosnik rekao je da je Bijela kuća prije napada upozorena na niz rizika, uključujući mogućnost da iranski osvetnički raketni napadi na američke baze u regiji nadvladaju obrambene sustave, kao i na napade proiranskih skupina na američke vojnike u Iraku i Siriji.

Taj je dužnosnik dodao da, unatoč masovnom vojnom pojačanju, sustavi protuzračne obrane koji su hitno poslani u regiju imaju svoja ograničenja. Stručnjaci upozoravaju da bi se sukob mogao razviti u opasnim smjerovima, a prvi je dužnosnik rekao da Pentagonovo planiranje nije moglo jamčiti ishod bilo kakvog sukoba.

Trump je pozvao Irance da svrgnu vlast, no to je lakše reći nego učiniti, smatra Nicole Grajewski iz Zaklade Carnegie za međunarodni mir. "Iranska oporba prilično je rascjepkana. Nije jasno na što je stanovništvo spremno u smislu ustanka", rekla je Grajewski.

Oba američka dužnosnika zatražila su anonimnost zbog osjetljivosti internih rasprava. Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjeve za komentarom, dok je Pentagon odbio komentirati.

Trumpovi dalekosežni ciljevi

U tjednima koji su prethodili napadu, Trump je naredio veliko vojno jačanje na Bliskom istoku. Reuters je izvijestio o vojnim planovima za dugotrajnu kampanju protiv Irana, ako se predsjednik na nju odluči. Planovi su, prema dužnosnicima, uključivali i ciljanje pojedinih iranskih čelnika.

Jedan izraelski dužnosnik rekao je da su mete bili vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei i predsjednik Masoud Pezeshkian, ali ishod tih napada nije bio jasan.

Trump je u subotu jasno dao do znanja da su njegovi ciljevi u Iranu dalekosežni, rekavši da će okončati prijetnju koju Teheran predstavlja Sjedinjenim Državama i dati Irancima priliku da svrgnu svoje vladare. Kako bi to postigao, iznio je planove za uništenje velikog dijela iranske vojske i onemogućavanje razvoja nuklearnog oružja. Iran, s druge strane, poriče da teži nuklearnom naoružanju.

"Uništit ćemo njihove projektile i sravniti njihovu raketnu industriju sa zemljom... Uništit ćemo njihovu mornaricu", rekao je. "Osigurat ćemo da terorističke proksi skupine u regiji više ne mogu destabilizirati regiju ili svijet i napadati naše snage."

Velika kocka

Trumpova odluka pokazuje povećani apetit za rizikom, znatno veći nego prošlog mjeseca kada je naredio američkim specijalnim snagama upad u Venezuelu kako bi uhvatile predsjednika te zemlje. Kampanja protiv Irana također je rizičnija od operacije u lipnju, kada je Trump naredio bombardiranje iranskih nuklearnih postrojenja.

Iranska revolucionarna garda zaprijetila je svim američkim bazama i interesima u regiji i poručila da će se iranska odmazda nastaviti sve dok "neprijatelj ne bude odlučno poražen."

Stručnjaci upozoravaju da Iran ima mnogo opcija za odmazdu, uključujući raketne napade, bespilotne letjelice i kibernetičko ratovanje. Daniel Shapiro, bivši visoki dužnosnik Pentagona za Bliski istok, rekao je da bi Teheran, unatoč američkim i izraelskim napadima, i dalje bio sposoban nanijeti značajnu štetu.

"Iran ima znatno više balističkih projektila koji mogu dosegnuti američke baze nego što SAD ima presretača... neki od iranskih projektila će se probiti", rekao je Shapiro, bivši američki veleposlanik u Izraelu. "Ovi napadi su velika kocka."

Dnevnik.ba