Troskot: "Plenkoviću, tko sada širi paniku i histeriju? Potvrđuje se ono o čemu govorimo mjesecima"

”Kada smo izlazili s tim informacijama, proglašavali su nas ludima, govorili da širimo histeriju i paniku. Danas se istraga širi upravo prema ljudima i tvrtkama na koje smo upozoravali. Zato pitamo Andreja Plenkovića: tko sada širi paniku i histeriju ako se ono o čemu govorimo mjesecima danas potvrđuje kroz postupanje institucija?”, rekao je Troskot, prenosi Dnevno.hr.

Podsjetio je da je predsjednik Vlade slučaj ilegalnog otpada u Gospiću nazivao lokaliziranim kriminalnim slučajem, dok Troskot tvrdi da razmjeri istrage pokazuju da se mora ispitati znatno širi krug osoba, tvrtki i institucija. ”Ovo nije mali lokalni kriminalni problem. Govorimo o ozbiljnom organiziranom kriminalu i cijelom sustavu gospodarenja otpadom koji treba istražiti od početka do kraja. Treba utvrditi tko je dovozio otpad, tko ga je preuzimao, tko ga je analizirao, tko je izdavao dokumentaciju i tko je sve to kontrolirao”, poručio je.

Prilagođavali laboratorijske nalaze?

Posebno je ponovno otvorio pitanje laboratorijskih analiza otpada. Troskot traži da se utvrdi jesu li u pojedinim slučajevima mijenjani rezultati ili parametri kako bi se određene vrste otpada prikazivale kao neopasne.

”Ako se utvrdi da su se laboratorijski nalazi prilagođavali kako bi se opasan otpad prikazao kao neopasan, onda je to ključni dio cijelog lanca. Zato se istraga ne smije zaustaviti samo na prijevoznicima ili nekoliko tvrtki, nego mora obuhvatiti i laboratorije te sve komunikacije povezane s analizama otpada”, rekao je.

Troskot je pritom posebno izdvojio KEMIS-Termoclean, navodeći da se ta tvrtka pojavljuje u procesu zbrinjavanja otpada, kao i u dokumentima odnosno protokolu povezanim s USKOK-ovom istragom, dok se istodobno pojavljuje i u kontekstu sanacije otpada. ”Mi ne tvrdimo da je KEMIS-Termoclean počinio kazneno djelo. To danas jasno govorimo. Ali nakon svega što smo doživjeli u Gospiću, institucije imaju obvezu provjeriti svakog aktera koji se pojavljuje u lancu. Ako se netko pojavljuje u dokumentaciji vezanoj uz predaju otpada kompanijama povezanim s uhićenim Šincekom, a zatim i u poslovima sanacije, onda javnost ima pravo znati što se s tim otpadom događalo i gdje je završavao”, istaknuo je Troskot.

‘Dugo smo upozoravali’

Troskot je upozorio i da su KEMIS-Termoclean, CE-ZA-R i Željko Teufel prisutni u Hrvatskoj gospodarskoj komori, u okviru udruženja za sirovine na koje je Most već dulje upozoravao, što smatra važnim i za daljnje istražne radnje. ”Na Hrvatsku gospodarsku komoru upozoravali smo dugo upravo zato što se tamo susreću akteri o kojima danas govorimo. KEMIS-Termoclean, CE-ZA-R i Teufel prisutni su u tom okviru i smatramo da je to važno za daljnje istražne radnje”, rekao je Troskot.

”Zanima nas hoće li proširenje istražnih radnji ići i prema KEMIS-Termocleanu, upravo zbog činjenice da su među njegovim najvećim dobavljačima otpada MUP, MORH i Ministarstvo zaštite okoliša. Smatramo da je to ozbiljno pitanje koje treba provjeriti i zato očekujemo da DORH i USKOK utvrde cijeli lanac i što se s tim otpadom događalo”, rekao je Troskot.

Otvorio je i pitanje odnosa između tvrtki koje su sudjelovale u gospodarenju otpadom i poslova sanacije koje financira država. ”Kako je moguće da se tvrtke koje se pojavljuju u lancu otpada poslije pojavljuju u poslovima sanacije tog istog otpada? I tko će sve to na kraju platiti? Građani Republike Hrvatske ili oni koji su onečišćenje prouzročili? Trošak sanacije mora se regresno naplatiti onečišćivačima, a ne poreznim obveznicima”, rekao je.

‘Postoji velika opasnost’

Posebnu pozornost Troskot je posvetio azbestu. Upozorio je da se pitanje velikih količina azbestnog otpada ne smije otvoriti tek nakon što se pojavi novi ekološki problem, nego institucije moraju unaprijed pratiti odakle takav otpad dolazi, kojim se putem prevozi i koja mu je konačna destinacija.

Pritom je naveo da je KEMIS-Termoclean na svojim slovenskim internetskim stranicama promovirao sanaciju azbestnih ploča. ”Kod azbesta je ključno utvrditi koja je tranzitna, a koja krajnja destinacija. Danas signaliziramo problem prije nego što se dogodi. Ne tvrdimo da su velike količine azbestnog otpada već završile u Hrvatskoj, jer za to nemamo podatak. Upravo zato tražimo od institucija da sada provjere tokove i spriječe da nam se ponovi scenarij kakav smo već imali s drugim vrstama opasnog otpada”, rekao je Troskot.