Katastrofalni rezultati za Volkswagen: Zabilježili gubitak od 5,82 milijarde eura, ukida se 100.000 radnih mjesta

U željezničkoj nesreći u Španjolskoj najmanje 68 poginulih, kontrolor nije reagirao 17 minuta prije sudara

Plenković otkrio kolika će biti minimalna plaća u Hrvatskoj u 2027.

Minka Kreho imenovana za novu predsjednicu Suda BiH

Rusi napali kolodvor u Dnjipru, najmanje 13 ljudi poginulo

Ni obilne padaline nisu pomogle Tomislavgradu u problemu s vodoopskrbom

Plinovod (Ilustracija)

RTV HERCEG-BOSNE -

novi val poskupljenja

Svjetska banka upozorava: Cijene energenata ove godine ponovno rastu, plin u Europi poskupljuje za gotovo 60 posto

Piše: desk

29.10.2026., 16:06

Cijene energenata u svijetu porast će ove godine za 32 posto, objavila je Svjetska banka, uz posebno snažan rast cijena plina u Europi.

U travanjskom izvješću Svjetska banka prognozirala je rast cijena energenata od 24 posto u ovoj godini. Nove prognoze pokazuju da bi energenti 2027. trebali pojeftiniti za 11,5 posto, a gotovo jednak postotni pad banka očekuje i u 2028. godini.

Ponuda nafte trebala bi se ove godine smanjiti za 5,2 posto. Ako se izuzme recesija iz 2020. godine, to bi bio najveći pad u posljednja četiri desetljeća.

Zbog smanjene proizvodnje cijena sirove nafte Brent trebala bi se kratkoročno zadržati na visokoj razini, uz prosjek od 92 dolara po barelu u ovoj godini. Cijene bi bile još više da se ne očekuje pad potražnje od 2,5 posto, napominju u Svjetskoj banci.

Potražnja je snažnije pala samo tijekom pandemijske 2020. godine i 1980. godine, u vrijeme naftne krize. Smanjene isporuke ukapljenog prirodnog plina (LNG) trebale bi podići cijene plina u Europi za gotovo 60 posto ove godine, procjenjuju u Svjetskoj banci.

U 2027. godini europske cijene plina trebale bi se smanjiti za osam posto, uz i dalje ograničenu opskrbu. Normalizacija tržišta u 2028. godini trebala bi dovesti do pada cijena ovog energenta u Europi za gotovo 30 posto.

Prema procjenama Svjetske banke, gnojivo bi ove godine trebalo poskupjeti za 14 posto, čime je prepolovljena prognoza iz travanjskog izvješća.

U 2027. godini cijene gnojiva trebale bi pasti za 12,4 posto i vratiti se na razinu iz 2025. godine. Silazni trend trebao bi se nastaviti i u 2028., uz prognozirani pad cijena od 8,2 posto.

Cijene prehrambenih sirovina ove bi godine trebale porasti za nešto više od deset posto, a u 2027. za nešto više od sedam posto.

Takav razvoj događaja mogao bi izazvati prehrambenu krizu sličnu onoj s početka 2010-ih godina, kada je još oko 40 milijuna ljudi gurnuto u ekstremno siromaštvo, upozoravaju u Svjetskoj banci.

U 2028. godini hrana bi trebala pojeftiniti za 5,2 posto, pokazuju procjene ove međunarodne financijske institucije.

Cijene nafte, prirodnog plina, hrane i metala snažno su porasle ove godine zbog niza globalnih šokova, navodi Svjetska banka. Situacija bi se mogla dodatno pogoršati ako sukob na Bliskom istoku eskalira i ako šteta na ruskoj naftnoj infrastrukturi bude još veća.

Zamjenik glavnog ekonomista Svjetske banke Ajay Kose (Ayhan Kose) izjavio je: „Rast cijena energije i poremećaji u trgovini potiču inflaciju, ugrožavaju opskrbu hranom i usporavaju gospodarski rast.”

Metali bi ove godine mogli poskupjeti 25 posto i dosegnuti rekordne cijene. Aluminij, bakar i kositar mogli bi biti skuplji zbog ograničene ponude i povećane potražnje, potaknute ulaganjima u obnovljive izvore energije, električna vozila i podatkovne centre.

Cijene plemenitih metala trebale bi ove godine porasti za 40 posto zbog povećane potražnje za sigurnim ulaganjima u uvjetima geopolitičke neizvjesnosti. Sljedeće godine očekuje se njihova stabilizacija, prenosi Seebiz.eu.

Dnevnik.ba