Što skriva 357 tajnih lokacija? Hrvatska pojačala zalihe pšenice, ali što je s lijekovima...

Vrijednost strateških robnih zaliha krajem prošle godine iznosila je 93 milijuna eura, što je 6,9 posto više nego godinu ranije, navodi se u Izvješću o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2025. godinu.

Iz hrvatskog Ministarstva gospodarstva navode kako je nabavu, skladištenje i distribuciju lijekova potrebno uskladiti s posebnim zakonskim uvjetima, među ostalim onima koji se odnose na dozvole za promet lijekovima i medicinskim proizvodima. Zbog toga stanje tih zaliha tijekom 2026. godine nije promijenjeno, piše Hina.

No, napominju, u slučaju velikih nepogoda i drugih izvanrednih okolnosti, lijekovi se mogu nabavljati žurnim postupcima i distribuirati preko ovlaštenih zdravstvenih službi.

Robne zalihe stvaraju se u svrhu osiguranja osnovne opskrbe stanovništva Hrvatske u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti, u izvanrednim okolnostima, uključujući velike prirodne nepogode i katastrofe. Utvrđuju se godišnjom bilancom i ne mogu se koristiti za otklanjanje poremećaja i nestabilnosti na tržištu države. Čuvaju se na 357 tajnih lokacija.

"Zalihe su planirane na temelju racionalne potrošnje 200.000 stanovnika tijekom 60 dana, zaliha žitarica za cjelokupno stanovništvo tijekom 60 dana te opreme za zbrinjavanje 50.000 stanovnika", navode iz Ministarstva gospodarstva RH koje je izradilo Izvješće.

Najveći udio u vrijednosti zaliha imala je pšenica (18 posto), zatim višenamjenske autocisterne (12 posto), pa ulje (9 posto), šećer (7 posto), kontejneri i kukuruz (6 posto) te eurodizel gorivo (5 posto).

Tijekom 2025. godine za popunu strateških robnih zaliha nabavljena je roba vrijedna 11,5 milijuna eura, među ostalim deset višenamjenskih autocisterni za prijevoz pitke vode, deset milijuna kilograma pšenice i više od 4,3 milijuna kilograma šećera. Nabavljeno je i 1.000 pakiranja dječjih pelena te 5.000 pakiranja higijenskih uložaka.

Od ukupne vrijednosti strateških zaliha, 55,6 milijuna eura činili su poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, dok se 37,4 milijuna eura odnosi na neprehrambene proizvode.

Hrvatska je na kraju prošle godine raspolagala sa 66.303 tone pšenice u vrijednosti 16,92 milijuna eura, što je više nego godinu ranije kada je država za slučaj potrebe čuvala 56.630 tona. Neznatno manje bilo je zaliha kukuruza, 26.309 vrijednog 5,15 milijuna eura, kojeg je godinu ranije bilo 26.360 tona.

U skladištima je bilo i 4.881 tona ječma, 139 tona riže, 108 tona tjestenine, 9.974 tona šećera.

Na zalihama je, uz mesne konzerve i paštete, bilo i 3,8 milijuna litara ulja, 214.333 litara trajnog mlijeka te 650.044 litara vode za piće. U zalihama je bilo 1.014 tona junećih i 805 tona svinjskih ohlađenih polovica.

U kategoriji neprehrambenih proizvoda najveću vrijednost imale su višenamjenske cisterne, kojih je bilo 125 u vrijednosti 11,1 milijuna eura.

Zalihe goriva obuhvaćale su 9,7 milijuna litara eurodizela, vrijednog 4,77 milijuna eura, te 5,51 milijun litara motornog benzina u vrijednosti 1,76 milijuna eura.

Za smještaj i opskrbu stanovništva bilo je osigurano 1.105 kontejnera, 256 mobilnih kućica i 1.618 šatora, uz više od 30.500 vreća za spavanje te 9.037 kreveta i ležajeva. Za zaštitu od poplava na raspolaganju je bilo 16.432 metra mobilnih brana i više od pola milijuna vreća za izradu nasipa.

Ravnateljstvo za robne zalihe u 2025. godini ostvarilo je 54,6 milijuna eura prihoda i 58,5 milijuna eura rashoda. Rashodi su bili 16,2 posto veći nego 2024. godine, a najveći dio odnosio se na prihvat i zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine, za što je utrošeno 39,5 milijuna eura.

Ravnateljstvo je Hrvatskom Caritasu isporučilo robnu pomoć vrijednu 1,84 milijuna eura za potrebe prehrane najsiromašnijih građana.

Na kraju godine ukupne obveze Ravnateljstva iznosile su 8,24 milijuna eura, a potraživanja 8,42 milijuna eura.