Friedrich Merz
Što će biti s najmoćnijom članicom EU? "Prijetnja u Europi očigledno raste"
U rujnu je građansko-konzervativna Kršćansko-demokratska unija Njemačke (CDU) pretrpjela osjetljive poraze na nekoliko pokrajinskih izbora. Najprije je u Saskoj-Anhaltu izgubila gotovo 20 postotnih bodova, a pobjednik izbora bila je Alternativa za Njemačku (AfD), koju Služba za zaštitu ustavnog poretka djelomično klasificira kao "dokazano ekstremno desničarsku".
Dva tjedna kasnije, stranka saveznog kancelara Friedricha Merza s 4.9 posto za dlaku nije uspjela ući u pokrajinski parlament Mecklenburg-Zapadne Pomeranije. I u Berlinu je stranka izgubila gotovo deset postotnih bodova i mogla bi izgubiti funkciju gradonačelnika Berlina.
Dok Njemačka još uvijek analizira rezultate nedavnih izbora, politička pomicanja pažljivo se prate i u Bruxellesu, piše Deutsche Welle.
Službeno bez komentara o pomicanju Njemačke udesno
Upitana za rezultate izbora u Saskoj-Anhaltu, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen neposredno nakon glasanja podsjetila je na "zlatno pravilo" Europske komisije: izborni rezultati u državama članicama u pravilu se ne komentiraju. Von der Leyen i sama je članica CDU-a.
Znatno jasnije izrazila se visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku. Govoreći o izbornoj pobjedi AfD-a u Saskoj-Anhaltu, rekla je: "Doživjeli smo napade u Leipzigu i sabotaže, a prijetnja u Europi očigledno raste. Istodobno, utjecaj dobivaju stranke koje tu prijetnju ignoriraju i tvrde da ne bismo trebali ništa poduzimati jer se to nas ne tiče."
Kallas je istodobno naglasila da je isključivo na njemačkom narodu da donosi svoje demokratske odluke. Estonska političarka, koja vrijedi za čvrstu zagovornicu odlučne politike prema Rusiji, ipak je izrazila zabrinutost da bi Europa jednoga dana mogla zaključiti da nije dovoljno odlučno odgovorila na rastuće prijetnje.
AfD je nakon izbornog uspjeha u Saskoj-Anhaltu dobila podršku nekoliko europskih političara krajnje desnice, među njima i bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbána. Poljski premijer Donald Tusk, s druge strane, izrazio je zabrinutost.
Moskva impresionirana izbornim uspjesima AfD-a
Prema navodima Njemačke novinske agencije (dpa), glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da stavovi AfD-a u Moskvi "impresioniraju". Dok se saveznog kancelara Friedricha Merza u Rusiji doživljava kao oštrog kritičara Kremlja, AfD njeguje kontakte s Moskvom, navodi dpa.
Odnos prema Rusiji i pitanje potpore Ukrajini spadaju među središnje točke sporenja unutar desnog političkog spektra u Europskom parlamentu. Za mnoge stranke političkog centra, međutim, potpora Ukrajini predstavlja ključni preduvjet za suradnju.
Europska unija od početka ruske agresije na Ukrajinu u velikoj mjeri definira svoj pristup kroz solidarnost s Ukrajinom. Njemačka u tome ima ključnu ulogu, ne samo zbog svojeg financijskog i vojnog angažmana.
Manje pouzdanosti u vanjskoj politici?
U vanjskoj politici Friedrich Merz je posebno u potpori Ukrajini preuzeo aktivnu ulogu, između ostalog u okviru takozvane "Koalicije voljnih".
Prema procjeni politologa Jakoba Rosa iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP), unutarnjopolitički problemi kancelara mogli bi, međutim, imati sve veće posljedice i po vanjsku politiku. Europski partneri pažljivo prate situaciju u Njemačkoj, kaže Ros. To se, kako navodi, vidi i kada se Merz na međunarodnim sastancima, kao nedavno na Arktičkom samitu, suoči s pitanjima o unutarnjopolitičkoj situaciji.
Iz toga za mnoge partnerske zemlje neminovno proizlazi pitanje koliko će njemačka obećanja i političke obveze ubuduće biti pouzdane. Ako unutarnja potpora kancelaru nastavi slabjeti, to bi moglo potaknuti i sumnje u dugoročnu pouzdanost Njemačke u europskoj i međunarodnoj politici.
Slabija potpora, manji utjecaj?
Politolog Jeremy Cliffe i politologinja Jana Puglierin iz Europskog vijeća za vanjske odnose strahuju da bi sve veći unutarnjopolitički pritisak na Merza mogao ograničiti njegovu sposobnost da preuzme "europsku lidersku ulogu" koju želi.
Merz je takvu ulogu najavio već tijekom kampanje za savezne izbore. Posebno je u pregovorima o sljedećem sedmogodišnjem proračunu EU-a, koji počinje 2028. godine, kancelar u posljednje vrijeme pokazao inicijativu. Zajedno s Danskom, Nizozemskom, Austrijom i Finskom zahtijeva da se financijski okvir od oko dva bilijuna eura, koji je predložila Europska komisija, smanji za nekoliko stotina milijardi eura. Ova skupina, takozvanih "štedljivih", također odbacuje novo zajedničko zaduživanje EU-a.
Puglierin i Cliffe, međutim, očekuju da bi političko slabljenje kancelara moglo smanjiti izglede za proboj u pregovorima o proračunu. Onaj tko je pod unutarnjopolitičkim pritiskom često ima manje prostora za pregovore na europskoj razini.
"Njemačka je važan partner"
Irski ministar za europska pitanja Thomas Byrne, čija zemlja trenutačno predsjedava Vijećem Europske unije i time koordinira pregovore, međutim, u ponedjeljak je pred novinarima naglasio da je Njemačka "vrlo važan" pregovarački partner i da će to i ostati.
Jakob Ros iz Njemačkog društva za vanjsku politiku oprezniji je u izjavi za DW. Trenutačno je teško procijeniti kakve će konkretne posljedice unutarnjopolitička situacija u Njemačkoj imati na pregovore o višegodišnjem financijskom okviru, kaže on. Moguć je, kako dodaje, i suprotan scenarij: savezna vlada mogla bi svoju oslabljenu političku poziciju iskoristiti kao argument za odbijanje novog zajedničkog zaduživanja ili dodatnih financijskih obveza. Upravo zato što je unutarnjopolitički prostor ograničen, Berlin bi u pregovorima možda mogao inzistirati na posebno tvrdoj liniji.