Srbija treća u Europi po stopi smrtnosti povezanoj s vrućinom, BiH među prvih deset

Prema procijenjenoj stopi smrtnosti povezanoj s vrućinom, Srbija je na trećem mjestu, iza Grčke i Bugarske, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Nature Medicine, prenosi Beta.

Tijekom ljetnih mjeseci 2022., 2023. i 2024. godine u Europi je, prema procjenama ISGlobala, umrlo više od 181.000 ljudi, od čega dvije trećine u južnoj Europi.

Tijekom ljeta prošle godine, koje je bilo najtoplije ikada zabilježeno, vrućine su odnijele 62.775 života u Europi. To je 23,6 posto više nego u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna 2023., kada je bilo oko 50.800 smrtnih slučajeva povezanih s visokim temperaturama, a 8,1 posto manje nego ljeta 2022., kada je umrlo gotovo 67.900 ljudi.

Najpogođenije zemlje bile su Italija, gdje se procjenjuje da je zbog vrućina umrlo više od 19.000 ljudi, i Španjolska s više od 6.700 smrtnih slučajeva povezanih s visokim temperaturama.

Slijede Njemačka, Grčka, Rumunjska, Bugarska i Srbija, koja je na sedmom mjestu.

U Srbiji je, kako se procjenjuje, prošle godine zbog vrućina umrlo 2.515 osoba, 2023. godine 805, a 2022. godine 1.026.

Stopa smrtnosti povezana s visokim temperaturama u Srbiji je 2024. bila 379 procijenjenih smrtnih slučajeva na milijun stanovnika, čime se našla na trećem mjestu. Tijekom ljeta 2023. stopa smrtnosti bila je 121, a 2022. godine 151.

Najveća stopa smrtnosti bila je u Grčkoj (574) i Bugarskoj (530). Od zemalja u okruženju, među prvih 10 po stopi smrtnosti našle su se i Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Rumunjska i Mađarska.

Prosječna stopa smrtnosti u 32 europske zemlje obuhvaćene istraživanjem bila je 117.

Ukupno gledano, 15 od 32 zemlje prošlog ljeta imale su najveće stope smrtnosti povezane s vrućinama.

ISGlobal procjenjuje da je ljeta 2024. broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom među ženama bio 46,7 posto veći nego među muškarcima, dok je kod osoba starijih od 75 godina procijenjena stopa smrtnosti bila 323 posto veća nego u svim ostalim dobnim skupinama.

– Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, dvostruko brže od globalnog prosjeka. A unutar Europe, mediteranski bazen i jugoistočni regioni pojavljuju se kao glavna žarišta klimatskih promjena, suočavajući se s najvećim utjecajem na zdravlje i sa značajnim porastom smrtnosti povezane s vrućinom tijekom 21. stoljeća – rekao je autor studije Tomaš Janoš, prenosi Beta.

Dnevnik.ba