Sokol: "Srbija je gora nego za vrijeme Miloševića. Danas se može birati između velikosrpskih i četničkih ideologija"

Konkretno, Crna Gora je pred ratifikacijom, ali povjerenica za proširenje Marta Kos identificirala je još tri zemlje od kojih postoje očekivanja.

"Mislim da smo još uvijek daleko od zaključivanja priče. Politička volja u Bruxellesu postoji da se pregovori s Crnom Gorom što prije okončaju, ponajprije zbog geopolitičkih razloga. Ali i da bi se poslala poruka kako proširenje ima smisla te da može dovesti do rezultata. Posebno u trenucima kad se godinama stvari ne pomiču previše pa im treba jedna uspješna priča", kazao je Sokol pa nastavio:

"Rekao bih da je Crna Gora još daleko. Naravno, postoje tu i otvorena bilateralna pitanja, od odštete za stradalnike Domovinskog rata do veličanja ratnih zločinaca. Dok su u Crnoj Gori velikosrpski političari koji veličaju Ratka Mladića, teško možemo svjedočiti okončanju pregovora i vidjeti Crnu Goru u Europskoj uniji. Istina, jest bliže nego ranije, za razliku od Srbije koja je danas dalje od EU-a nego prije 15 godina."

Naglašava da su Crnoj Gori potrebne dubinske promjene.

"Niz je otvorenih pitanja i neka se vuku desetljećima. Ono što je važno, sva ta pitanja su simptomi, nisu uzroci nego posljedice. Uzroci su političari s velikosrpskim stavovima u vlasti. Dok se taj uzrok ne riješi, neće ni druga priča. Ne vidimo dobru vjeru u crnogorskoj vlasti da se, primjerice, riješi pitanje odštete logorašima, iako je sve "na stolu" već oko godinu dana. Njihov cilj je prikazati Hrvatsku kao onu koja želi spriječiti Crnu Goru od ulaska u EU."

Tvrdi da Hrvatska želi samostalnu Crnu Goru, koja će gledati prema zapadu, a ne prema istoku. Pod time misli na Srbiju, gdje slijede izbori.

Oni u BiH su provedeni bez trzavica i bez malverzacija, zahvaljujući novoj tehnologiji.

"Sigurno je "manja" izlaznost takva zbog postojanja skenera i nemogućnosti prevara. Očito je da broj stanovnika nije tri milijuna u BiH nego je bliži dva milijuna. Najvažnije je da Hrvati imaju predstavnika i da je Darijana Filipović izabrana od Hrvata samih. Ali, mora se riješiti pitanje izbornog zakona jer bi ih se za četiri godine opet moglo preglasati. Ta rupa se mora zatvoriti. Nadam se da će razum prevladati u Sarajevu, da će se odreći unitarizma i kroz novi izborni zakon postići dogovor s Hrvatima. Ako se to ne dogodi, jačat će se srpski unitarizam u Banjoj Luci", istaknuo je pa komentirao potporu Donalda Trumpu prema Miloradu Dodiku i Republiku Srpstvu.

"Ne iznenađuje me, ova američka administracija na odnose gleda transakcijski i Dodik se u tome dobre snalazi. Ali, odnosi njega i Aleksandra Vučića nisu baš dobri jer Vučić ne želi da netko ima snažniju poziciju od njega kad je u pitanju predstavljanje Srba."

"Srbija je danas gora nego u vrijeme Miloševića"

No, moguće je da na izborima 25. listopada Vučić ostane bez vlasti, studenti su po anketama u jako dobroj poziciji.

"Vučić je sigurnosna prijetnja za sve okolne zemlje, isti je kao devedesetih i provodi velikosrpsku politiku. Rekao bih da je Srbija danas gora nego u vrijeme Slobodana Miloševića, vratio ih je toliko unazad. Sad više ne postoje proeuropske i prozapadne stranke. Danas se može birati između velikosrpskih i četničkih ideologija. Tko god pobijedi, bit će isto jer su obje opcije iste. Zato Europska komisija mora prestati popuštati Srbiji i razbiti iluzije o tome što je Srbija. Popuštanje je doživjelo debakl jer je Srbija samo postala gora. Što se Hrvatske tiče, ne trebamo se opterećivati time tko će pobijediti nego moramo jačati vojsku, a ministar Ivan Anušić u tom smislu odlično radi."

Na kraju je komentirao MED9 samit u Splitu, gdje se priča i o proračunu, odnosno tome u što će se ulagati kroz naredni period, a gdje će biti rezova.

"Europski proračun se popunjava sukladno BDP-u svake zemlje pa najviše uplaćuju najrazvijenije, koje sebe nazivaju štedljivima i zalažu se da do povećanja proračuna ne dođe. Paralelno, iste te zemlje ne žele da se reže dio proračuna koji je njima bitan, ne žele nove poreze i to znači da se mogu rezati samo poljoprivreda i kohezija. To tako neće ići. Mora se postići kompromis, posebno jer je za koheziju i poljoprivredu 17 članica. Najbolje bi bilo uvesti nove poreze, kao onaj na američke digitalne korporacije", zaključio je Tomislav Sokol.