Slovenski eurozastupnik traži osudu: Thompsonov koncert u Širokom Brijegu postao tema u Europskom parlamentu

Na jučer održanoj sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET), tijekom rasprave o napretku Bosne i Hercegovine na europskom putu, slovenski eurozastupnik Matjaž Nemec (S&D) zatražio je službenu osudu nedavnih koncerata Marka Perkovića Thompsona u Širokom Brijegu.

Dio promatrača i političkih analitičara ovaj istup tumači kao prenošenje unutarnjih slovenskih političkih rasprava na europsku razinu.

Rasprava o nacionalizmu i secesionizmu

U svom obraćanju, Nemec je pozdravio nacrt izvješća izvjestitelja Ondreja Kolara te zatražio da se u konačni tekst uvrsti jasna osuda "nacionalizma i opasnih ideologija". Slovenski je zastupnik pritom u isti kontekst stavio secesionističku retoriku te održane koncerte hrvatskog glazbenika u dvorani Pecara.

"To se odnosi i na secesionističku retoriku političkih čelnika, uključujući onu Milorada Dodika s jedne strane, kao i na incidente poput nedavnog koncerta krajnje desnog hrvatskog pjevača Thompsona u Širokom Brijegu, na kojem su bili istaknuti slogani i simboli povezani s fašističkim ideologijama", izjavio je Nemec u Europskom parlamentu.

S druge strane, hrvatski eurozastupnik Davor Ivo Stier u raspravi se fokusirao na institucionalna pitanja. Stier je podsjetio na ključne izazove koji usporavaju europski put BiH, poput neimenovanja glavnog pregovarača s EU, te je naglasio potrebu hitne izmjene Izbornog zakona u skladu s federalnim načelima, s ciljem osiguravanja ravnopravnosti i legitimnog izbora predstavnika konstitutivnih naroda.

Kontekst slovenskih političkih prilika

Nemecov istup u Europskom parlamentu analitičari povezuju i s aktualnim dnevnopolitičkim prilikama u Sloveniji, gdje je Thompsonov rad ranije bio predmetom oštrih rasprava između vladajućih i oporbe.

Slovenska stranka Ljevica, članica tamošnje vladajuće koalicije, oštro je kritizirala bivšeg premijera i oporbenog lidera Janeza Janšu zbog njegova odlaska na prošlogodišnji Thompsonov koncert u Zagrebu, ocijenivši to "relativiziranjem strahota Drugog svjetskog rata". U tom svjetlu, dio javnosti smatra kako se prebacivanje teme širokobrijeških koncerata u dvorane Europskog parlamenta dijelom oslanja na unutarnja ideološka neslaganja na slovenskoj političkoj sceni.

Nisu evidentirana kaznena djela

Rasprava u Bruxellesu nadovezuje se na ranije reakcije dijela javnosti i međunarodne zajednice u BiH. Nakon koncerata u Širokom Brijegu uslijedile su kritike dijela srpskih i bošnjačkih dužnosnika, dok je Izaslanstvo Europske unije u BiH osudilo isticanje fašističkih obilježja. Tužiteljstvo BiH je, na temelju anonimnih prijava, pokrenulo provjere navoda s tih događaja.

Hrvatski politički predstavnici u BiH odlučno su odbacili ovakve optužbe uz poruke da se Hrvati u Bih ne trebaju nikome pravdati zbog svojih domoljubnih okupljanja.

Također, unatoč snažnim reakcijama u dijelu javnosti zbog navodnog veličanja ustaštva i uzvikivanja spornih pokliča tijekom koncerta 13. veljače, pravosudni epilog zasad izostaje.

Tužiteljstvo Županije Zapadnohercegovačke, očitujući se Parlamentu FBiH, potvrdilo je da nije zaprimilo prijave niti informacije o počinjenju kaznenih djela. Slično je potvrdila i Policijska uprava Široki Brijeg, naglasivši kako nisu evidentirana kaznena niti prekršajna djela poticanja nacionalne, vjerske ili rasne mržnje.

Dnevnik.ba