SAD i Njemačka bi mogli ukinuti Ukrajini ograničenja dometa za udare zapadnim oružjem; "Odluka koja bi mogla promijeniti rat"

Sjedinjene Američke Države još uvijek nisu ukinule sva ograničenja iz razdoblja administracije Joea Bidena koja se odnose na način na koji Ukrajina koristi zapadno oružje, no predsjednik Donald Trump "ozbiljno razmatra" tu opciju, rekla su dva visoka zapadna dužnosnika dopisniku Kyiv Posta u Washingtonu.

"Sva prethodno uvedena ograničenja – bila ona već ublažena ili ne – trenutačno su pod revizijom jer predsjednik Trump smatra da trenutačni status quo ne doprinosi zajedničkom cilju dovođenja Rusije za pregovarački stol", rekao je jedan od dužnosnika, ne navodeći dodatne pojedinosti.

Ukrajina je dosad primila brojne rakete dugog dometa od SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske – uključujući ATACMS, Storm Shadow i SCALP – no u početku joj je bilo dopušteno koristiti ih samo protiv ruskih vojnih snaga na okupiranim ukrajinskim teritorijima. Tek krajem 2024. administracija američkog predsjednika Joea Bidena i drugi saveznici ublažili su ta ograničenja, omogućivši Ukrajini korištenje raketa dugog dometa protiv ruskih vojnih ciljeva u pograničnim regijama. Trump je često kritizirao Bidenovu odluku o ublažavanju ograničenja.

Merz: Više nema ograničenja

Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je jučer da više ne postoje ograničenja dometa za oružje koje Ukrajini isporučuju zapadni saveznici, što znači da Kijev sada može gađati vojne ciljeve unutar Rusije. Kremlj je taj potez nazvao "opasnim". Merzova izjava uslijedila je nakon treće noći zaredom tijekom koje su ruski dronovi i rakete napadali ciljeve diljem Ukrajine.

Trump je u nedjelju kritizirao ruskog predsjednika, poručivši na društvenim mrežama da je Putin "potpuno poludio... i bespotrebno ubija velik broj ljudi". Kremlj je odgovorio da Trump pokazuje znakove "emocionalne preopterećenosti".

Ovaj tjedan sastanak

Jedan zapadni dužnosnik kazao je za Kyiv Post u ponedjeljak navečer da će Trumpovu konačnu odluku o sankcijama protiv Rusije, kao i novu fazu američke potpore Ukrajini, razmatrati dužnosnici SAD-a i Njemačke tijekom sastanaka u Washingtonu ovoga tjedna.

Prema istom izvoru, njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul planira posjetiti američku prijestolnicu u idućim danima. Wadephul je u ponedjeljak u emisiji Tagesschau izjavio da Putin "ne želi mir, već nastaviti rat – a mi mu to ne smijemo dopustiti".

Dodao je da europski partneri već pripremaju novi paket sankcija. "Reakcija sa Zapada svakako će uslijediti, a vjerujem i iz Sjedinjenih Američkih Država", rekao je Wadephul.

Ostaje nejasno hoće li Wadephul tijekom sastanaka s Trumpovim timom dodatno graditi na Merzovoj objavi o ukrajinskoj sposobnosti izvođenja napada velikog dometa, no vojni analitičari, poput Jorgea Rivera, stručnjaka za Rusiju i Ukrajinu sa sjedištem u Washingtonu, već raspravljaju o mogućim posljedicama tog poteza.

Analitičar: Odluka koja bi promijenila rat

U razgovoru za Kyiv Post Rivero je rekao da bi moguće ublažavanje zapadnih ograničenja na uporabu dalekometnog oružja predstavljalo značajnu promjenu u operativnoj i strateškoj dinamici rata. "Ublažavanje ograničenja omogućilo bi Ukrajini da cilja vojne objekte unutar ruskog teritorija, uključujući zračne baze iz kojih se lansiraju dronovi Geran-2 i strateški bombarderi koji provode stalne napade na ukrajinske gradove", rekao je.

"Ova bi promjena politike mogla dodatno omogućiti ukrajinskim snagama da preciznim navođenim streljivom napadaju ruske zapovjedne točke i logističke pravce duboko unutar Rusije", dodao je.

Zapadna ograničenja u vezi s korištenjem naprednog oružja dosad su učinkovito štitila ključnu rusku vojnu infrastrukturu i opskrbne linije od ukrajinskih napada. "Uklanjanje tih ograničenja moglo bi preokrenuti dosadašnji pristup i omogućiti Ukrajini da poremeti logističke i operativne sustave koji održavaju ruske ratne operacije", rekao je Rivero.

"Takav bi razvoj događaja vrlo vjerojatno dodatno otežao rusko planiranje i ugrozio stabilnost opskrbnih linija koje Moskva koristi još od početka invazije 2022. godine."

Dnevnik.ba