Rastu nasilje protiv kršćana i pravni pritisci u Europi, upozorili stručnjaci UN-a

Upozorenje je izneseno tijekom popratnog događaja pod nazivom „Stati uz progonjene kršćane, braniti vjeru i kršćanske vrijednosti“, održanog u Ženevi tijekom 61. sjednice Vijeća, objavio je Observatorij za netoleranciju i diskriminaciju protiv kršćana u Europi u priopćenju poslanom za The Christian Post.

Anja Tang, izvršna direktorica observatorija, izjavila je da je organizacija zabilježila i rastući broj slučajeva pravnog pritiska na kršćane.

„Nekoliko europskih vlada pokrenulo je kaznene postupke protiv pojedinaca zbog mirnog izražavanja svojih vjerskih uvjerenja“, rekla je Tang.

Prema službenim izvješćima citiranim na događaju, u Europi je 2024. godine zabilježeno više od 760 zločina iz mržnje protiv kršćana, kako prenosi Orthodox Times.

Nadbiskup Ettore Balestrero, stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima i drugim međunarodnim organizacijama u Ženevi, rekao je sudionicima da je observatorij iste godine zabilježio 2.211 nasilnih incidenata koji su pogodili kršćane diljem kontinenta.

Neki incidenti uključivali su izravno nasilje, dok su drugi bili povezani s pravnim postupcima protiv osoba koje javno izražavaju svoja vjerska uvjerenja.

Tang je spomenula i ubojstvo asirskog kršćanina Aushura Sarnaye u Francuskoj 2024. godine, tijekom prijenosa uživo njegova vjerskog svjedočanstva, što su vlasti potvrdile kao džihadistički napad. Također je navela i sudski postupak protiv finske zastupnice u parlamentu Päivi Räsänen zbog citiranja Biblije u javnoj raspravi o društvenim pitanjima.

Govornici su rekli da neka ograničenja proizlaze iz zakona koji utječu na vjersko izražavanje u školama, pravnih sporova oko unutarnjeg upravljanja crkvama ili javnog iskazivanja vjere poput molitve ili krštenja.

Tang je također ukazala na zakone o neutralnosti koji ograničavaju vjerske reference u školama te na pravne sporove koji, prema njezinim riječima, utječu na roditeljska prava u obrazovanju i unutarnju autonomiju vjerskih zajednica.

Marie Thérèse Pictet Althann, veleposlanica Suverenog Malteškog reda pri Ujedinjenim narodima u Ženevi, rekla je da je rasprava važan trenutak jer se Vijeće za ljudska prava rijetko izravno bavilo diskriminacijom kršćana.

Márk Aurél Érszegi, posebni savjetnik za religiju i diplomaciju u mađarskom Ministarstvu vanjskih poslova i trgovine, rekao je da programi praktične pomoći mogu pomoći zajednicama koje se suočavaju s progonom. Predstavio je program Hungary Helps, inicijativu mađarske vlade koja u suradnji s crkvama i vjerskim vođama pruža potporu kršćanskim zajednicama pogođenim nasiljem i raseljavanjem.

Érszegi je rekao da takve inicijative same ne mogu riješiti problem progona, ali mogu pružiti izravnu pomoć i ohrabrenje zajednicama koje žive pod pritiskom.

Nazila Ghanea, posebna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za slobodu vjere ili uvjerenja, rekla je na događaju da nasilje nad kršćanima često uključuje šira kršenja temeljnih ljudskih prava te ga treba promatrati u okviru međunarodnog sustava zaštite ljudskih prava.

„Kršćani ne stoje i ne bi trebali stajati sami“, rekla je Ghanea, dodajući da globalni sustav ljudskih prava prepoznaje međusobnu povezanost prava i stavlja ljudsko dostojanstvo u središte sustava Ujedinjenih naroda.

Nadbiskup Balestrero rekao je sudionicima da države imaju primarnu odgovornost zaštititi vjersku slobodu i osigurati da pojedinci mogu javno ili privatno ispovijedati i prakticirati svoju vjeru bez ometanja, prenosi Vatican News.

Balestrero je rekao da se gotovo 400 milijuna kršćana u svijetu suočava s progonom ili nasiljem, te da je pogođen približno svaki sedmi kršćanin. Također je naveo da je gotovo 5.000 kršćana ubijeno zbog svoje vjere 2025. godine, što je prosječno oko 13 osoba dnevno.

Nadbiskup je naglasio da vlade moraju štititi slobodu vjere sprječavanjem trećih strana da krše to pravo te zaštititi vjernike prije, tijekom i nakon napada.

Dodao je da nekažnjivost ostaje jedan od najozbiljnijih izazova u rješavanju progona na vjerskoj osnovi u svijetu.