Postignut dogovor: Europa zabranjuje uvoz ruskog plina, što će to značiti za BiH

Ukidanje ruskog plina provodilo bi se fazno, do potpune zabrane, u razdoblju od kraja 2026. do kraja 2027. godine.

Cilj regulative je osigurati neovisno i otporno europsko energetsko tržište, ali bez ugrožavanja sigurnosti opskrbe.

Danski ministar za klimu, energiju i komunalne poslove Lars Aagaard izjavio je da je ovo velika pobjeda za cijelu Europu.

Ogroman korak

„Moramo okončati ovisnost EU o ruskom plinu, a njegova trajna zabrana ogroman je korak naprijed. Izuzetno sam zadovoljan što smo tako brzo postigli dogovor s Europskim parlamentom. To pokazuje našu posvećenost jačanju sigurnosti i zaštiti energetskog opskrbljivanja“, istaknuo je.

Uvoz će biti zabranjen šest tjedana nakon stupanja regulative na snagu, uz prijelazno razdoblje za već potpisane ugovore:

za kratkoročne ugovore potpisane prije 17. lipnja 2025.: zabrana uvoza LNG-a stupa na snagu 25. travnja 2026., a plina iz plinovoda 17. lipnja 2026.;

za dugoročne LNG ugovore: zabrana vrijedi od 1. siječnja 2027., u skladu s 19. paketom sankcija;

za dugoročne ugovore o uvozu plina iz plinovoda: zabrana počinje 30. rujna 2027., pod uvjetom da države članice ispune ciljeve popunjenosti skladišta, a najkasnije 1. studenoga 2027.

Izmjene postojećih ugovora o plinu ubuduće će biti dopuštene samo iz striktno operativnih razloga, bez mogućnosti povećanja ranije ugovorenih količina.

Uvodi se i obveza prethodnog odobrenja za sav uvoz plina. Za ruski plin, kao i isporuke u prijelaznom razdoblju, podaci moraju biti dostavljeni najmanje mjesec dana prije ulaska u EU. Za neruski plin potrebno je dostaviti dokaz o podrijetlu pet dana unaprijed, odnosno sedam dana ako plin ulazi kroz točku Strandzha 1.

Kako bi se olakšala procedura, obveza odobrenja neće vrijediti za zemlje koje ispunjavaju određene uvjete – velike proizvođače koji su u 2024. izvezli više od pet milijardi kubičnih metara plina u EU i koji sami ograničavaju uvoz iz Rusije. Europska komisija zadržava pravo mijenjati tu listu i uklanjati države u slučaju zloupotreba.

Analiza učinaka

Sve članice EU morat će izraditi nacionalne planove diverzifikacije kako bi se u predviđenim rokovima okončao uvoz ruskog plina. One koje još uvoze rusku naftu dostavljat će i poseban plan potpunog ukidanja tih uvoza. Komisija priprema i poseban prijedlog za potpuno obustavljanje uvoza ruske nafte najkasnije do kraja 2027.

U odnosu na početni prijedlog, uvedene su strože i odvraćajuće kazne za kompanije i pojedince koji prekrše propise. Zadržana je i klauzula o suspenziji – mogućnost privremenog ukidanja zabrane u hitnim situacijama koje ugrožavaju energetsku sigurnost neke članice, ali pod strožim uvjetima i isključivo za kratkoročne ugovore.

Komisija će nakon dvije godine analizirati učinke nove regulative, uključujući pravila o prethodnom odobrenju.

Privremeni dogovor sada moraju potvrditi Vijeće EU i Europski parlament.

Nakon ruske agresije na Ukrajinu, EU je 2022. preuzela obvezu okončati ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. Dok je uvoz ruske nafte do 2025. pao ispod 3 posto, ruski plin još uvijek drži oko 13 posto tržišta, što godišnje vrijedi više od 15 milijardi eura – i predstavlja ozbiljan rizik za trgovinsku i energetsku sigurnost Unije.

Inače, i BiH je ovisna o ruskom plinu, pa se postavlja pitanje kako će se ovo odraziti na BiH, s obzirom na to da plinovod kojim se zemlja opskrbljuje prolazi kroz države EU prije dolaska u BiH.