Polupriznati visoki predstavnik se nije obratio u UN-u. Što je planirao reći objavio je na stranici OHR-a

Ovaj izvještaj pokriva razdoblje od 16. travnja do 15. listopada ove godine i detaljno opisuje političku krizu u Bosni i Hercegovini izazvanu djelovanjem vlasti Republike Srpske i bivšeg predsjednika Milorada Dodika protiv države i njezinih institucija.

– Ove akcije dio su dugoročne, promišljene političke strategije, a ne samo reakcije na presudu Suda Bosne i Hercegovine ili odluku Središnjeg izbornog povjerenstva o prekidu mandata Dodiku. Unatoč napetostima i napadima na temeljna načela Općeg okvirnog sporazuma o miru, mir je očuvan, a strah od uključivanja policijskih snaga bio je kratkotrajan, s tim da je spor ostao prvenstveno politički. Transformacija vojne moći u političke strukture, koju je omogućio Sporazum o miru, i dalje funkcionira, dok je stabilizirajuća uloga EUFOR-a, uključujući povećanje broja vojnika, značajna.

Napadi na Opći okvirni sporazum o miru nanijeli su značajnu političku i institucionalnu štetu, dovodeći Bosnu i Hercegovinu u strukturnu krizu s geopolitičkim posljedicama. Sporazum je bio temelj mira, stabilnosti i napretka u protekle tri desetljeća, pružajući okvir za reforme koje su ojačale političku, monetarnu i fiskalnu stabilnost, vladavinu prava, funkcionalnost institucija, integracije u EU i investicijske prilike, uz podršku Ureda visokog predstavnika – navodi se u izvješću.

Iako Bosna i Hercegovina pripada europskoj obitelji, djelovanje domaćih vlasti, posebno vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, narušilo je put prema članstvu u EU, blokirajući potrebne pravne i ustavne odluke i propuštajući prilike u procesu pristupanja EU tijekom izvještajnog razdoblja.

– Ipak, nedavno usvajanje Reformskog plana od strane Vijeća ministara, nužnog za provedbu Plana rasta – postignuto neposredno prije roka od 30. rujna zahvaljujući ustrajnim naporima nekih članova Vijeća – predstavlja skroman, ali važan korak prema obnovi napretka i trenutačno se čeka mišljenje Europske komisije – istaknuto je u izvješću visokog predstavnika u BiH.

Navodi se da su se uporne nesuglasice među političkim elitama na državnoj razini, posebno bivšim koalicijskim partnerima, intenzivirale nakon odbacivanja žalbe bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na prvostupanjsku presudu koja ga je proglasila krivim za kršenje Općeg okvirnog sporazuma o miru. Ključna pitanja spora uključuju Ustavni sud Bosne i Hercegovine i njegove odluke, ulogu međunarodne zajednice i visokog predstavnika, put zemlje prema EU i integraciju u NATO, kao i pitanja državne imovine, državnog proračuna i druge teme od suštinske važnosti za suverenitet Bosne i Hercegovine.

– Opći okvirni sporazum o miru je obvezujući, a ne opcionalan. Njegova jamstva predstavljaju minimalne obveze koje sve strane moraju poštovati. Teritorijalni integritet i politička neovisnost države moraju biti očuvani, kako unutar zemlje, tako i međunarodno. Jednako je ključna vladavina prava, koja zahtijeva da sve sudske odluke – bilo Suda BiH ili Ustavnog suda – budu u potpunosti provedene i poštovane – istaknuto je.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je u veljači 2025. nekoliko ključnih presuda u vezi s aktima i zakonodavstvom koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske. Sud je ukinuo više zakona ab initio, uključujući Zakon o neprimjeni zakona i zabrani rada neustavnih institucija BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Republike Srpske, Odluku o mjerama i zadacima proizašlim iz neustavnih odluka i postupaka neustavnih institucija BiH, te Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Republike Srpske zajedno s Pravilnikom o izboru prvih članova VSTV-a RS.

– Ovi zakonski akti bili su zasnovani na pogrešnoj pretpostavci da entitet može jednostrano zanemariti državno zakonodavstvo i provoditi vlastite zakone kroz paralelne strukture – stoji u izvješću Schmidta.

Nakon potvrde presude bivšem predsjedniku Republike Srpske i odluke Središnjeg izbornog povjerenstva o prekidu njegova mandata, „Milorad Dodik je formalno priznao gubitak predsjedničkog mandata registrirajući svoju stranku za prijevremene izbore i kandidirajući novog predsjedničkog kandidata ispred Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)“.

Odluke institucija na državnoj razini, posebno sudskih, poslale su jasnu poruku: napadi na Opći okvirni sporazum o miru, ustavni i pravni poredak BiH te nepoštivanje sudskih odluka nose pravne posljedice. Visoki predstavnik je dosljedno dokumentirao, uključujući pred Vijećem sigurnosti UN-a, nepoštivanje obveza Republike Srpske prema Sporazumu, koji je bio temelj mira, stabilnosti i razvoja u proteklih 30 godina. Dok su izazovi dosegnuli vrhunac u izvještajnom razdoblju, postupci sudskih institucija pružaju nadu da vladavina prava može prevladati.

– Iako je državna sudska vlast odlučno reagirala na inicijative Republike Srpske, funkcionalnost drugih institucija je kompromitirana. Koalicija na državnoj razini se raspala, stranke Trojke (SDP BiH, NiP, NS) povukle su se iz saveza sa SNSD-om, dok su HDZ BiH i SNSD odbijali restrukturiranje Vijeća ministara. Koalicija formirana nakon izbora 2022., koja se oslanjala na kompromis radi napretka prema EU, nije izdržala ultimatume i prijetnje SNSD-a. Posljedično, Parlamentarna skupština ostala je paralizirana, a rad Vijeća ministara nije dao očekivane rezultate – navodi se u izvješću o stanju u BiH.

Navodi se da nedavni dogovor o Reformskom planu ukazuje na širu propuštenu priliku.

– Trenutna kriza u BiH je politički proizvedena, ali rješenje se može postići kroz postojeće institucije. Upornost u osporavanju institucionalnog legitimiteta podriva povjerenje među političkim akterima i konstitutivnim narodima, otežavajući kompromis. Ustav se oslanja na podjelu vlasti i spremnost vlasti na dogovor. Akcije Narodne skupštine Republike Srpske da potkopa državne nadležnosti i stvori paralelne strukture imaju dugoročne učinke na funkcionalnost države. Političke tvrdnje da međunarodna zajednica, posebno visoki predstavnik, ometa domaće odlučivanje često služe kao opravdanje za neaktivnost – ističe se u izvješću.

– Umjesto da se sumnja u sposobnost institucija da upravljaju krizama, situacija otkriva suštinski izazov s kojim se svi političari u BiH moraju suočiti. Konstruktivno sudjelovanje u institucijama stvorenim prema Općem okvirnom sporazumu o miru ključno je za napredak zemlje na putu prema EU. SNSD-ova prijava za prijevremene izbore i nedavni dogovor o Reformskom planu mogu signalizirati želju za izlaskom iz političke izolacije, ali daljnji razvoj događaja treba pratiti.

Odluka Narodne skupštine Republike Srpske od 22. kolovoza 2025. da održi referendum na razini entiteta 25. listopada 2025. izaziva duboku zabrinutost, podsjećajući na sličan pokušaj 2011., koji je zaustavljen zahvaljujući intervenciji EU-a. Referendumi na entitetskoj razini izvan njihove nadležnosti nemaju pravnu snagu i povećavaju rizik od napetosti.

Nedavna odluka Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava (ECHR) u predmetu Slaven Kovačević naglašava da se ustavna i institucionalna pitanja trebaju rješavati unutar Bosne i Hercegovine, a ne nametati izvana. Sud je potvrdio prigovor Vlade, zaključivši da je Kovačević zloupotrijebio pravo na podnošenje prijave i da nema status žrtve prema Konvenciji. Iako ova odluka ne oslobađa BiH obveze provedbe prethodnih presuda Suda, uključujući eventualne ustavne izmjene, pokazuje da ustavne prilagodbe moraju dolaziti iznutra, a ne biti nametnute izvana.

Ustav BiH pruža temelj za izgradnju državnih institucija i raspodjelu nadležnosti, bez umanjivanja Republike Srpske ili osporavanja njezina postojanja. Svi prethodni sporazumi o prijenosu nadležnosti bili su odobreni od strane vlasti RS. Ideja da država ima svu vlast, a entiteti ništa, netočna je; ustav daje značajnu vlast entitetima, ali ona se mora koristiti u okviru države i u njezinu interesu, a ne protiv nje. Republika Srpska i Federacija BiH imaju ključnu ulogu u provedbi reformi, a Opći okvirni sporazum jamči postojanje oba entiteta uz suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost BiH – podsjeća Schmidt u izvješću.

Ističe se da pokušaji potkopavanja Općeg okvirnog sporazuma ne doprinose integraciji u EU niti jačanju funkcionalnosti i otpornosti države; uključiv dijalog i odgovorno upravljanje ključni su.

– Nečinjenje odgovornih institucija da izvrše svoje obveze zahtijevalo je intervenciju kako bi se spriječio financijski kolaps države. Bez takve akcije, sudske odluke koje priznaju dugove RS provodile bi se protiv državnih institucija, uključujući Središnju banku BiH. Intervencija visokog predstavnika zaustavila je ove postupke, osiguravajući da financijska odgovornost ostane na dužniku, štiteći državu. To je omogućilo Središnjem izbornom povjerenstvu BiH da se pripremi za Opće izbore 2026., uključujući nabavu izbornih tehnologija potrebnih za slobodne i poštene izbore, prema međunarodnim standardima.

Bosna i Hercegovina i šira regija i dalje se smatraju prijetnjom miru i sigurnosti od strane Vijeća sigurnosti UN-a (Rezolucije 1031(1995), 1144(1997) i 2757(2024)), što opravdava nastavak prisutnosti vojnih i civilnih međunarodnih institucija radi stabilnosti i sigurnosti. Provedba 5+2 Agende kasni i mogla bi pokazati samoodrživost države. Državna imovina je ključno pitanje: zabrana raspolaganja prema odluci Ustavnog suda stavlja u nepovoljan položaj one koji poštuju zakon, posebno Federaciju BiH, izlažući je ekonomskim posljedicama i potencijalnoj blokadi. Sveobuhvatno rješenje na državnoj razini uz suglasnost RS nije realno, ali olakšavanje zabrane raspolaganja nužno je kako bi poštena tijela mogla provoditi razvojne projekte.

S približavanjem Općih izbora 2026., Bosna i Hercegovina mora prevladati politički zastoj. Iako postoje znakovi mogućeg napretka, potrebna je politička hrabrost i dijalog. Proces integracije u EU može poslužiti kao alat za ujedinjenje političkih stranaka, dok međunarodna zajednica treba stvoriti poticaje za konstruktivno sudjelovanje unutar postojećih institucija – stoji u izvješću visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta o stanju u BiH namijenjenom glavnom tajniku UN-a.

Dnevnik.ba