

Volinski pokolj
Poljska: Ukrajina ne može u EU dok ne prizna da se u Volinu dogodio genocid
Nema šanse da se Ukrajina pridruži Europskoj uniji dok ne prizna Volinski pokolj kao genocid, poručio je potpredsjednik poljske vlade Wladyslaw Kosiniak-Kamysz.
"Ako se Ukrajina ne pomiri da se dogodio genocid, ako ne bude ekshumacije ili komemoracije, neće imati šanse pridružiti se Europskoj uniji", naveo je. Međutim, napomenuo je da bi odbijanje davanja podrške Ukrajini u ratu s Rusijom bilo "suprotno sigurnosnim interesima poljske države".
Ubijeni deseci tisuća Poljaka
Pripadnici Ukrajinske ustaničke armije (UPA) masakrirali su 1943. desetke tisuća Poljaka u Volinu u Poljskoj, regiji koja je sada dio zapadne Ukrajine. Tisuće Ukrajinaca ubijene su u znak odmazde. Ukrajinski povjesničar Serhij Plohi, ravnatelj Ukrajinskog istraživačkog instituta na Sveučilištu Harvard, procjenjuje da se broj poljskih žrtava masakra kreće od 60.000 do 90.000.
Broj Ukrajinaca koje su Poljaci ubili 1940-ih procjenjuje se na između 10.000 i 20.000, uključujući između 2000 i 3000 u Volinu, prema poljskom povjesničaru Grzegorzu Motyki.
Pokolj u Volinu dugo je Ahilova peta ukrajinsko-poljskih odnosa. Polovica Poljaka smatra da se Ukrajina ne bi trebala pridružiti NATO-u ili Europskoj uniji dok se ne riješi pitanje ekshumacije žrtava masakra u Volinu, prema anketi objavljenoj 30. siječnja.
Rastući izazovi za poljsko-ukrajinske odnose
U srpnju je novi poljski predsjednik Karol Nawrocki pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da dopusti potpune ekshumacije poljskih žrtava masakra u Volinu.
Nawrocki je u ponedjeljak stavio veto na zakon kojim bi se proširila financijska potpora ukrajinskim izbjeglicama. Dodatno, predložio je dodjelu beneficija samo onim Ukrajincima koji su zaposleni u Poljskoj, produljenje razdoblja potrebnog za dobivanje poljskog državljanstva, strože kazne za ilegalne prelaske granice te izjednačavanje ukrajinskih nacionalističkih simbola s nacističkim i komunističkim simbolima.
Nawrocki, konzervativac kojeg podržava oporbena stranka Pravo i pravda, tijesno je pobijedio na poljskim predsjedničkim izborima 1. lipnja s 50,89% glasova. Riječ je o povjesničaru koji je ušao u politiku. Njegov uspon na predsjedničku dužnost signalizira rastuće izazove za poljsko-ukrajinske odnose.
Iako je potvrdio podršku borbi Ukrajine protiv ruske agresije, izjasnio se protiv težnji Kijeva za ulaskom u EU i NATO.
Dnevnik.ba