Poljska na vrhu po potrošnji za obranu od europskih NATO članica

Na jednoj su strani države s prve crte bojišnice koje žure prema izdvajanju od 5% BDP-a, dok na drugoj velika skupina zemalja ispunjava tek minimum. Istovremeno, oko 40% izdataka za obrambenu opremu odlazi dobavljačima izvan Europske unije, a stvarni porast vojne sposobnosti manji je nego što sugeriraju glavni brojevi o potrošnji, piše Euronews.

Tko najbrže pojačava obranu?

Europske članice NATO-a povećale su izdatke za obranu za 14% u 2025. na oko 739 milijardi eura, što je najoštriji porast od 1950-ih. Zajedno su članice EU-a u savezu potrošile 2.5% BDP-a na obranu, što je rast od 0.4 postotna boda u jednoj godini. Ipak, baltičke zemlje, Poljska i Danska daleko su ispred ostalih, svaka s potrošnjom većom od 3% BDP-a.

Na vrhu ljestvice je Poljska, koja je 2025. godine na obranu potrošila 4.48% svog BDP-a - više nego dvostruko od starog mjerila i najviše u cijelom savezu, čak i ispred Sjedinjenih Država s 3.22%. Odmah iza nje nalazi se zid država s prve crte: Litva s 4%, Latvija s 3.73% i Estonija s 3.38%. Obrazac je jasan: zemlje na istočnom krilu NATO-a, koje su najbliže Rusiji, dominiraju ljestvicom.

Sljedeću skupinu čine nordijske zemlje. Danska je dosegnula 3.22%, Finska 2.77%, a Švedska 2.51%, pri čemu su Finska i Švedska tek u posljednje tri godine napustile višegeneracijsku vojnu neutralnost kako bi se pridružile savezu.

Grčka, koja tradicionalno mnogo troši na obranu iz razloga koji više duguju Turskoj nego Moskvi, izdvaja 2.85%. Oxford Economics predviđa da će ova skupina - Poljska, baltičke i nordijske zemlje - nastaviti predvoditi, a nekoliko njih je već na uvjerljivom putu prema izdvajanju od 5% BDP-a do 2035. godine.

Zemlje koje ispunjavaju tek minimum

"Povećana izdvajanja za obranu postala su jedan od rijetkih pozitivnih pokretača rasta u Europi, uslijed niza neprekidnih negativnih šokova", izjavio je Tomas Dvorak, ekonomist u Oxford Economicsu. "Smatramo da je taj trend trajan, osobito uz njemački fiskalni poticaj, koji će osigurati pozitivne učinke prelijevanja potražnje na druge zemlje EU-a", dodao je.

Na dnu ljestvice nalazi se skupina zemalja koje su 2025. godinu završile na gotovo točno 2% i nisu išle dalje. Italija je bila na 2.01%, Francuska na 2.05%, dok su Španjolska, Belgija, Portugal, Češka i Luksemburg zabilježile točno 2%. Slovenija, Hrvatska, Slovačka, Bugarska i Mađarska jedva se razlikuju, grupirane između 2.02% i 2.06%.

Neke od njih već i popuštaju. U Mađarskoj i Češkoj udio izdataka za obranu u BDP-u prošle se godine zapravo smanjio. Za 2026. Oxford Economics očekuje da će EU u cjelini dodati samo 0.1 postotni bod, dosegnuvši 2.6% BDP-a, što je gotovo stagnacija nakon godine u kojoj su Njemačka, Italija i Španjolska svaka dodale oko pola postotnog boda.

Svi su ispunili cilj

Prema Oxford Economicsu, izdaci za obranu rasli su nešto brže od očekivanog u 2025. godini, a više je novca ostalo u Europi nego što se predviđalo. Međutim, dio tog povećanja odražava računovodstvena pravila, a ne stvarno jačanje vojne sposobnosti.

Ekonomisti Tomas Dvorak i Nicola Nobile ističu da su podaci koje NATO objavljuje samoprijavljeni i evidentirani po gotovinskoj osnovi, što znači da predujmovi za višegodišnje narudžbe mogu napuhati brojke godinama prije nego što oprema uopće stigne.

Novi cilj čak uključuje i udio od 1.5% za "obrambenu" infrastrukturu bez jasne definicije, a Oxford Economics ukazuje na anegdotalne dokaze da vlade pokušavaju civilne projekte poput bolnica prikazati kao vojnu potrošnju. Stvarni dio povećanja uglavnom je došao od nabave opreme.

Upravo je oprema zaslužna za oko 0.5 od ukupno 0.9 postotnih bodova rasta izdataka za obranu u odnosu na BDP od 2021. godine, a sada čini otprilike trećinu ukupnog iznosa, u usporedbi s četvrtinom prije pet godina.

Novi cilj koji je gotovo svima nedostižan

Novi cilj postavljen na summitu u Haagu zahtijeva neugodnu računicu. Postavljena je glavna brojka od 5% BDP-a do 2035. godine, od čega 3.5% mora ići na temeljnu obranu. Mjereno prema tom pragu od 3.5%, gotovo cijeli kontinent znatno zaostaje. Prosjek NATO-a u 2025. godini iznosio je 2.76% BDP-a.

Osim Poljske, Litve i Latvije, jedinih zemalja koje već ispunjavaju taj temeljni cilj, svako veliko europsko gospodarstvo moralo bi povećati temeljnu potrošnju za između jednog i jednog i pol postotnog boda BDP-a. Italija, Španjolska, Belgija, Portugal, Češka i Luksemburg morale bi povećati izdvajanja za punih 1.5 postotnih bodova.

Kamo zapravo odlazi novac?

Za europsku industriju ključno pitanje nije koliko se troši, već kamo taj novac odlazi. Velik dio nikada ne stigne do europskih tvornica. Oxford Economics procjenjuje da se oko 40% izdataka EU-a za obrambenu opremu uvozi izvan bloka. Drugim riječima, otprilike dva od svakih pet eura potrošenih na obrambenu opremu idu dobavljačima izvan EU-a.

To "curenje" novca koncentrirano je u sustavima koje Europa još ne može proizvoditi u velikim razmjerima: dalekometno udarno oružje, dalekometna protuzračna obrana, sustavi za rano upozoravanje i otkrivanje, taktički transport, borbeni zrakoplovi pete generacije s nevidljivom tehnologijom i veliki dronovi. Europa se također oslanja na uvezene mikročipove i riskira zaostajanje u primjeni umjetne inteligencije na bojnom polju.

"Europa ima složen sektor obrambene proizvodnje, ali niski početni kapaciteti i praznine u nekim sposobnostima i domaćim tehnologijama znače da se uvozi znatna količina obrambene opreme", rekao je Dvorak.

Dnevnik.ba