Ovo Titovo smeće je rupa bez dna. Pojavili su se novi veliki troškovi

"Isplati se u svakom slučaju, zato što je to povijest grada Rijeke i kompletne bivše države, i svega živoga. Hoće li se taj novac ikad vratiti? Nikada", kaže jedan za N1 Televiziju.

"Starački dom jedan, da naprave dva doma mogu napravit. A ovdje će biti - to je starački brod, to je gotovo. To će tako i ostati, ja mislim. I onda plaćaju kapetane, posadu. Za koga? Ča to - ajde u ku***. Šteta. Šteta soldi potrošeni, a stoji ovdje", kaže drugi.

Na pitanje bi li posjetili Galeb kada bi imali priliku, građani su odgovorili: "Da." Na pitanje zašto bi ga posjetili, odgovorili su: "Pa, čini se fora." Na pitanje znaju li što se nalazi iza njih, građani su odgovorili negativno.

Nakon što im je rečeno da je riječ o brodu Galeb, odnosno Titovoj jahti, reagirali su: "Au. Vau." No, na pitanje bi li ga posjetili kada bi bio otvoren, odgovorili su da ne bi.

"Sve prostorije unutar broda opremljene su autentično"

Prije nego što primi prve posjetitelje, Galeb mora u suhi dok. Osim sanacije oštećenja nastalih u veljači nakon sudara s turskim brodom, obavit će se dodatni pregledi trupa te radovi potrebni za dobivanje svjedodžbi Hrvatskog registra brodova.

"Dobra je stvar što ćemo to sad objediniti, objedinili smo to u ovom postupku javne nabave. Time smo racionalizirali troškove, umjesto 2 puta da se brod vodi na takvo brodogradilište, remontno, on će ići samo 1 put. Time izbjegavamo dvostruke troškove", rekao je Renato Kostović, privremeni pročelnik Upravnog odjela za kulturu.

U Muzeju Grada Rijeke u međuvremenu nastavljaju s opremanjem budućeg muzejskog postava. Montiraju se grafički elementi, postavljaju ploče, postamenti i vitrine, izvode završni stolarski radovi te se ugrađuje multimedijska oprema.

"Mi smo nastojali predstaviti originalan brod u cijelosti. Znači, sve prostorije koje su unutar muzejskog postava su opremljene autentično kao što su bile. Dakle, restauriran je sav, sav namještaj, rasvjetna tijela, zavjese, podovi, apsolutno sve, tako da se vidi stvarno kako je brod izgledao", rekla je Franka Toljanić, kustosica Muzeja Grada Rijeke.

"Završetak obnove je blizu"

Od početka projekta rokovi su više puta pomaknuti, a troškovi su rasli i gotovo premašili 22 milijuna eura. Unatoč tome, u Gradu tvrde da je završetak obnove blizu.

"Doslovno smo na kraju tog puta i mislim da mogu najaviti da će brod bit u punoj funkciji. Dakle, i onaj muzejski dio, prije svega, to je njegova uloga, dat ćemo sve to okončat do konca ove godine", rekao je Renato Kostović, privremeni pročelnik Upravnog odjela za kulturu.

Ponude na novom natječaju očekuju se početkom kolovoza, nakon čega će biti poznat konačan trošak novih radova.

Prevozio banane i Tita, danas guta milijune

Brod je sagrađen počekom 1930-ih godina u Italiji za potrebe tamošnjih trgovačkih poduzeća. Bio je namijenjen prijevozu banana i drugog južnog voća iz talijanskih afričkih kolonija. Nazvan je RAMB III. Brod je mobiliziran u Drugom svjetskom ratu. Postao je dio ratne mornarice Kraljevine Italije kao pomoćna krstarica i transportno plovilo te je 1941. godine torpediran u libijskom Bengaziju.

Nakon popravka i kapitulacije Italije, 1943. godine preuzima ga vojska nacističke Njemačke i preimenuje u Kiebitz. U sjevernom Jadranu je kao minopolagač podmetnuo tisuće mina, da bi ga 5. studenog 1944. potopila saveznička avijacija u luci Rijeka.

Ploveća rezidencija Tita

Nakon što je 1947. izvađen s dna mora, Galeb je ušao u povijest. Obnovljen je u pulskom brodogradilištu Uljanik i postao školski brod ratne mornarice. Ubrzo nakon toga, imena promijenjenog u Galeb, postaje ploveća rezidencija predsjednika tadašnje FNRJ Josipa Broza Tita.

Povjesničari Galeb najčešće spominju kao "brod mira" odnosno instrument tadašnje diplomacije. Nakon 1953. Tito je Galebom obišao cijeli svijet, ponajviše zemlje Afrike i Azije kao jedan od osnivača pokreta nesvrstanih. Prvo putovanje bilo je u Veliku Britaniju.

Nakon toga, Galeb kreće na put po svijetu. Godine 1954/55 stiže do obala Egipta i Etiopije.

Putovanja su učestala između 1958. i 1961. godine u procesu stvaranja pokreta nesvrstanih zemalja, danas marginaliziranog bloka od stotinjak država koji je tijekom Hladnog rata vodio politiku između Istoka i Zapada.

Tijekom godina brod je ugostio više od stotinu državnika i brojna poznata imena iz kulture i politike.

Najvažnija putovanja bila su u Afriku, gdje je uz Egipat i Etiopiju Tito posjetio Tunis i Alžir, dok je u Aziji posjetio Indoneziju te Burmu, današnji Mjanmar. Ta putovanja povezivala su Jugoslaviju s azijskim državama koje su izlazile iz kolonijalizma.

U 1990-im godinama Galeb je ruina na vezu u Crnoj Gori. Nakon što je prodan grčkom brodovlasniku Johnu Paulu Papanicolauu, koji je od njega namjeravao urediti luksuznu jahtu, otpremljen je u riječko brodogradilište Viktor Lenac, ali nije preuređen jer je vlasnik bankrotirao početkom 2000-tih godina.

Prva dražba za kupnju Galeba organizirana je 2006., a grad Rijeka je otkupila brod 2009. godine za oko osamsto tisuća kuna. Galeb je postao zaštićeno kulturno dobro koje je obnovljeno sredstvima Europske unije - oko četiri milijuna eura - te grada Rijeke - oko jedanaest milijuna eura. Obnova je ukupno dosad stajala 22 milijuna eura.

Planirano je da taj muzej na vodi bude otvoren još 2020. godine, kada je Rijeka bila imenovana jednom od europskih prijestolnica kulture, ali to se još nije dogodilo. Predviđeno je da Galeb bude trajno privezan uz riječki Molo longo i otvoren za posjetitelje kao muzejski brod.

Muzejski postav je podijeljen u tri cjeline. Prvi je sve oko Tita i pokreta nesvrstanih, drugi dio je mornarički dio, a treći je pogonski stroj, Fiatov.

Dnevnik.ba