Obnovljena kapelica na Bilića groblju okuplja raseljene župljane Solakove Kule

Selo je opustjelo nakon epidemija kuge u 18. i 19. stoljeću te u Crnom Vrhu više od stoljeća nema ni Bilića ni drugihstanovnika. 

Zamrla je čak i tradicija okupljanja na Duhovski ponedjeljak na koji se u Crni Vrh prije rata hodočastilo na kužno Bilića groblje, najstarije katoličko groblje u župi Solakova Kula,  po nekima starije i od same župe nastale odvajanjem od  najstarije župe u sjevernoj  Hercegovini Podhum-Žitače.Ipak, sjećanje na Crni Vrh i Biliće koji su u ovom kraju nekad živjeli nije zamrlo. 

Rade Bilić, poduzetnik koji živi i radi u Zagrebu, a podrijetlom je  iz sela Sreće podno Zec planine koja  zajedno s Pogorelicom, Bokševicom i Bitovinjom te Jablaničkim jezerom  uokviruje prostor Klisa u kojem su se smjestila i  sela koja pripadaju župi Solakova Kula, odlučio je obnoviti kapelicu u starom Bilića groblju. 

Pomogli su i župljani  sela ove u proteklom ratu raseljene župe. Svojim prilozima  podigli su ogradu oko groblja, a i izvođači radova, tvrtka Jelić iz Čapljine također je povezana s ovim krajemjer je vlasnik porijeklom iz župe Solakova Kula. 

Jedan od  stubova kapelice s križem na vrhu, izgrađen je od ostataka kuća u kojima su živjeli  stanovnici Crnog Vrha. 

Blagoslov groblja i kapelice najavljen je za subotu 08. kolovoza s početkom u 11 sati pod misom koju će predvoditi mons. Slađan Ćosić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije, uz sudjelovanje domaćih svećenika. 

Prije mise o povijesti Bilića groblja te izumrlog sela Crni Vrh govorit će upravitelj župe Solakova Kula i župnik u Obrima don Marin Marić. 

Blagoslov kapelice i starog Bilića groblja u Crnom Vrhu poslužit će i kao povod okupljanju raseljenih vjernika župe Solakova Kula, ali i za susret duhovnih zvanja kojima je ovaj klišanski kraj bogat. 

Poslije mise i blagoslova kapelice i groblja, druženje će se nastaviti uz pučko veselje, pjesmu bećarac koji će nakon dugo vremena oživjeti Crni Vrh svjedočeći da ni kuge ni ratovi ne mogu izbrisati ljubav prema rodnom kraju predaka i želju sačuvati ga za naraštaje koji dolaze svjedočeći im o bogatoj povijesti koja je nadživjela ljude koji su je svojim životima pisali.

Dnevnik.ba