Obilježava se 25 godina od pada režima Slobodana MIloševića

Taj jubilej bit će obilježen u ponedjeljak u Beogradu tribinom u Dorćol placu na kojoj će govoriti nekadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić, novinarka Danica Vučenić, profesor Fakulteta političkih nauka Dušan Spasojević i studentica Nikolina Sinđelić, javlja 021.rs

Na prosvjed 5. listopada 2000. u središtu Beograda slile su se stotine tisuća ljudi iz svih krajeva Srbije, isprovocirane odlukom Republičkog izbornog povjerenstva da ne prizna pobjedu predsjedničkog kandidata višestranačke Demokratske oporbe Srbije (DOS) Vojislava Koštunice na izborima 24. rujna te godine.

Koaliciju DOS činilo je heterogenih 19 stranaka, a od Miloševića je traženo da do 5. listopada prizna poraz na saveznim, lokalnim i predsjedničkim izborima. Zatražena je i ostavka uprave državne televizije (RTS) kako bi se otvorio prostor za objektivnu uređivačku politiku javnog servisa umjesto dotadašnje ogoljene režimske propagande.

Oporba je, pozivajući svoje pristaše na prosvjed, inzistirala na činjenici da je Vojislav Koštunica osvojio 52,54 posto glasova, odbacujući pokušaj vlasti da održi drugi izborni krug.

Policija i njezine specijalne postrojbe krajem dana stale su na stranu prosvjednika, a tijekom prosvjeda stradalo je dvoje ljudi – prosvjednica i policajac, dok je 65 osoba ozlijeđeno.

Pod tim pritiskom, Milošević je 6. listopada 2000. priznao poraz, a Koštunici čestitao na pobjedi.

Mnogi građani Srbije vjerovali su da je to konačan poraz autoritarnog režima i da su nastupile korjenite demokratske promjene, uzdajući se u vladu reformatorskog premijera Zorana Đinđića.

No idila demokracije potrajala je vrlo kratko - premijer Đinđić ubijen je u atentatu 12. ožujka 2003., a ideološki heterogena demokratska oporba ubrzo se potpuno raspala, podsjećaju mediji u regiji.

Konzervativac Vojislav Koštunica povukao se s političke scene, vodeća Đinđićeva Demokratska stranka rasula se u nekoliko frakcija, a ni ostali pobjednici povijesnog 5. listopada 2000. nisu uspjeli ostati privrženi danim obećanjima niti ih dosljedno provesti u djelo.

Slobodan Milošević je zbog optužbi za ratne zločine izručen sudu u Den Haagu u vrijeme vlade prvog demokratski izabranog premijera Zorana Đinđića, a preminuo je 2006. u zatvoru u Scheveningenu, ne dočekavši presudu. Na vlasti je bio nešto dulje od 10 godina.

Četvrt stoljeća od Miloševićeva pada, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, u vrhu vlasti od 2012., danas ustrajno izbjegava raspisati prijevremene izbore koje na prosvjedima posljednjih par mjeseci traže studentski pokret i zborovi građana čiju podršku imaju studentski zahtjevi.

Dnevnik.ba