Nove članice EU mogle bi se pridružiti bez punog prava glasa

Prijedlog za promjenu pravila članstva u EU još je u ranoj fazi i morat će ga odobriti sve postojeće članice, prema riječima trojice europskih diplomata i jednog dužnosnika EU upoznatih s raspravama. Ideja je da bi nove članice ostvarile puna prava tek nakon što EU provede reforme koje bi pojedinačnim državama otežale blokiranje politika vetom, piše Politico.eu.

To je najnoviji pokušaj vlada koje podupiru proširenje EU da udahnu novi život procesu koji trenutačno blokiraju Budimpešta i nekoliko drugih prijestolnica, zbog straha da bi širenje moglo donijeti nepoželjnu konkurenciju na lokalna tržišta ili ugroziti sigurnosne interese. Europska komisija, nordijske i baltičke države te zemlje srednje Europe tradicionalno su naklonjene proširenju.

EU je proširenje proglasila strateškim prioritetom usred ekspanzionističke politike ruskog predsjednika Vladimira Putina, iako pritisak za povećanje broja članica sa sadašnjih 27 na potencijalnih 30 tijekom sljedećeg desetljeća otkriva duboke unutarnje podjele unutar bloka.

„Buduće članice trebale bi biti obvezne odreći se prava veta dok se ne provedu ključne institucionalne reforme – poput uvođenja glasanja kvalificiranom većinom u većini područja politike“, rekao je Anton Hofreiter, predsjednik Odbora za europske poslove njemačkog Bundestaga.

„Proširenje ne smije biti usporeno blokiranjem reformi od strane pojedinih država članica EU“, dodao je.

Inicijativa bi omogućila zemljama koje su trenutačno na putu prema članstvu, poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore, da uživaju mnoge pogodnosti članstva u EU, ali bez prava veta – instrumenta koji su vlade država članica oduvijek smatrale ključnim alatom za sprječavanje odluka Unije koje im ne odgovaraju.

Ideja koja stoji iza prijedloga – o kojoj se neformalno raspravlja među državama EU i Europskom komisijom, prema istim izvorima – jest da bi uključivanje novih članica bez prava veta, barem u početnoj fazi, omogućilo njihovo pridruživanje pod fleksibilnijim uvjetima, bez potrebe za promjenom temeljnih ugovora EU, što mnoge vlade smatraju neprihvatljivim.

Ranije su čelnici EU inzistirali na tome da je takva revizija nužna prije nego što blok može primiti nove članice poput Ukrajine, upozoravajući na rizik od povećanja političkih zastoja u Bruxellesu. Međutim, pokušaji da se ukine pravo veta čak i za postojeće članice naišli su na snažno protivljenje – ne samo Mađarske, nego i Francuske te Nizozemske.

Plan prema kojem bi se nove članice pridružile bez punog prava glasa „osigurao bi da ostanemo sposobni djelovati čak i u proširenoj EU“, rekao je Hofreiter.

„Iz razgovora s predstavnicima država Zapadnog Balkana dobivam jasne signale da se ovaj pristup smatra konstruktivnim i održivim“, dodao je.

Ipak, zahtjev da se novim zemljama ne dopusti pristup dok EU ne reformira način funkcioniranja rizikuje da blok „na mala vrata zaustavi proces proširenja“, upozorio je.

Ovaj pritisak dolazi u trenutku sve veće frustracije među državama kandidatkinjama iz istočne Europe i zapadnog Balkana, koje su provele dalekosežne unutarnje reforme, ali se godinama ne približavaju članstvu. U slučaju Crne Gore, pregovori o pristupanju EU započeli su još 2012. godine.

Dnevnik.ba