Njemačkoj nedostaje radne snage: Poslodavci traže da se ne smanjuju kvote za radnike sa zapadnog Balkana

Međutim, nova vlada je u svom koalicijskom sporazumu ponovno smanjila tu kvotu na 25.000 dozvola godišnje. Sada se mnogi poslodavci pitaju koji je razlog za takvu odluku. Tvrde da je ovakva odluka pogrešna i štetna te da će negativno utjecati na njihovo poslovanje.

Nedostatak radnika

Njemačke kompanije sve teže pronalaze kvalificirane radnike, zaključak je objavljenog izvješća Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Münchena. U srpnju je 28,1% tvrtki navelo da ne uspijeva popuniti radna mjesta potrebnim kadrovima, što je blagi rast u odnosu na travanjskih 27,2%.

- Nedostatak stručne radne snage ponovno je porastao, i to unatoč slabom gospodarstvu - izjavio je rukovoditelj istraživanja münchenskog instituta Klaus Wohlrabe.

On upozorava da će se problem dugoročno dodatno pogoršavati zbog demografskih promjena. Najizraženiji manjak bilježi se u njemačkom sektoru usluga, gdje je 33,7% kompanija prijavilo poteškoće, što je rast u odnosu na travanjskih 32,9%. Posebno se izdvaja logistika, više od polovine poduzeća, 51,3%, ne uspijeva pronaći dovoljno kvalificiranih radnika. Još kritičnija situacija je u pravnom i poreznom savjetovanju i reviziji, gdje čak 72,7% tvrtki ima problem s manjkom kadra. Za razliku od toga, IT usluge bilježe poboljšanje. Problem je prijavilo 21,3% kompanija, dok je prije dvije godine njihov postotak bio oko 50. U njemačkoj industriji se udio pogođenih tvrtki povećao sa 17,9% na 19,3%. Nedostatak radne snage najviše pogađa prehrambenu industriju - 26,2%, proizvođače metalnih proizvoda - 25,3% i strojarsku industriju - 22,5%. Iznimka je automobilski sektor Njemačke, gdje je broj tvrtki s kadrovskim problemima pao s 20,9% na 14,5%, što se dovodi u vezu s procesom restrukturalizacija, navodi se na web- stranici IFO. Ni trgovina nije pošteđena. Poteškoće u popunjavanju radnih mjesta bilježi svaka četvrta tvrtka (maloprodaja 25,3%, veleprodaja 23,3%). U njemačkom građevinarstvu nedostatak se dodatno pogoršao: u lipnju je 28,3% kompanija navelo problem s kvalificiranim radnicima, što je porast u odnosu na travanjskih 27,3%.

Građevina i njega

- Planirano prepolovljavanje kvote u okviru Pravila za zapadni Balkan za radnu snagu i stručnjake ozbiljno bi pogodilo mnoga poduzeća - kaže Susanne Herre, glavna direktorica IHK regije Stuttgart.

Upravo je ova regulativa posljednjih godina omogućila tvrtkama da jednostavno i učinkovito dobiju radnike, “bez beskrajnih dokaza i papirologije”. Trenutačno se model uglavnom koristi u građevinskom sektoru i sektoru njege. Da bi radnici iz jedne od šest zemalja mogli ući, potreban im je potpisan ugovor o radu ili obvezujuća ponuda poslodavca. Ne moraju dokazivati stručnu kvalifikaciju, pa se mogu angažirati i nekvalificirani radnici. Potrebno je samo da prihodi pokrivaju troškove života. Ako su svi kriteriji ispunjeni, Savezna agencija za zapošljavanje mora prethodno odobriti zaposlenje, a zatim podnositelj može tražiti vizu. Ali upravo tu dolazi do zastoja – u viznom postupku. Zbog velikog broja zahtjeva za vize u zemljama obuhvaćenim regulativom nastale su duge liste čekanja. To je možda mnoge navelo da, i uz dobivenu vizu i ponudu za posao, ipak ne dođu u Njemačku. Tako je 2023. dodijeljeno 25.700 viza diljem zemlje, ali je samo nešto više od 16.000 ljudi sa zapadnog Balkana zaista stupilo na posao. Ipak, BWIHK traži da se zadrži granica od 50.000. Zahtijeva se skraćivanje postupaka i uključivanje dodatnih zemalja podrijetla, npr. Ukrajine, odnosno izbjeglica iz Ukrajine, kako bi im se lakše omogućio pristup tržištu rada u Njemačkoj.

Dnevnik.ba