NATO zbog Trumpa razmatra ukidanje održavanja godišnjih summita

Učestalost sastanaka na vrhu NATO-a mijenjala se tijekom 77-godišnje povijesti Saveza, no čelnici su se sastajali svakog ljeta od 2021. godine. Ove će se godine okupiti u turskoj prijestolnici Ankari 7. i 8. srpnja. Ipak, neke članice zagovaraju usporavanje tog tempa, rekli su visoki europski dužnosnik i petero diplomata iz zemalja članica NATO-a.

Članice traže manje drame i kvalitetnije odluke

Jedan je diplomat kazao kako bi se summit 2027. godine u Albaniji vjerojatno održao te jeseni, a NATO razmatra da 2028. godine - u godini američkih predsjedničkih izbora i posljednjoj punoj kalendarskoj godini Trumpova mandata - summita uopće ne bude.

Drugi izvor navodi da se neke zemlje zalažu za održavanje summita svake dvije godine, ali dodaje da nikakva odluka još nije donesena te da će konačnu riječ imati glavni tajnik Mark Rutte. Svi su izvori govorili pod uvjetom anonimnosti kako bi mogli otvoreno raspravljati o internim pitanjima Saveza.

Na upit Reutersa, jedan je dužnosnik NATO-a odgovorio: "NATO će i dalje održavati redovite sastanke šefova država i vlada, a između summita saveznici će se nastaviti savjetovati, planirati i donositi odluke o našoj zajedničkoj sigurnosti."

Dva su izvora spomenula Trumpa kao jedan od faktora, no nekoliko ih je naglasilo da su u igri i širi razlozi. Neki diplomati i analitičari već dugo tvrde da godišnji susreti na vrhu stvaraju pritisak za postizanjem atraktivnih rezultata, što odvraća pažnju od dugoročnijeg planiranja.

"Bolje je imati manje summita nego loše summite", rekao je jedan diplomat. "Ionako imamo pune ruke posla i znamo što nam je činiti." Drugi je dodao kako je kvaliteta rasprava i odluka pravo mjerilo snage Saveza.

Trumpova duga sjena nad sastancima

Phyllis Berry, nerezidentna viša suradnica u Atlantskom vijeću, napisala je: "Rjeđe održavanje summita na visokoj razini omogućilo bi NATO-u da se posveti svom poslu i smanji dramu koja je pratila mnoge nedavne transatlantske susrete."

U članku objavljenom prošli tjedan na stranicama tog think-tanka, istaknula je da je NATO tijekom desetljeća Hladnog rata održao samo osam summita. Trumpova prva tri summita u njegovu prvom mandatu opisala je kao "kontroverzne događaje kojima su dominirale njegove pritužbe na nisku potrošnju saveznika za obranu."

Prošlogodišnji summit u Haagu također je bio uvelike obilježen Trumpovim zahtjevom da članice NATO-a drastično povećaju izdvajanja za obranu na 5 posto BDP-a - cilj koji su prihvatile pristavši potrošiti 3.5 posto na temeljnu obranu i 1.5 posto na šira ulaganja povezana sa sigurnošću. Sama činjenica da je završio bez veće drame smatrala se uspjehom.

I ovogodišnje se okupljanje čini napetim. Nakon što su mu saveznici u NATO-u uskratili podršku koju je tražio u iranskom ratu, koji je započeo bez savjetovanja ili obavještavanja, Trump je otvoreno doveo u pitanje treba li se SAD držati NATO-ova pakta o uzajamnoj obrani te je rekao da razmatra napuštanje Saveza. Nekoliko mjeseci prije toga polagao je pravo na Grenland, autonomni teritorij koji pripada Danskoj, također članici NATO-a.

Dnevnik.ba