Ministar Lakić i vlasnik američke kompanije predstavili detalje projekta Južne interkonekcije i novi zakon: Trasa se širi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić predstavio je javnosti detalje budućeg ugovora s američkim investitorom u području Južne interkonekcije, najavivši da bi suradnja mogla biti višedesetljetna. Naveo je i da izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji donose proširenje trase plinovoda na više gradova širom Federacije BiH kako bi se obuhvatio što veći broj potrošača i osigurala isplativost projekta.

Lakić je naglasio da su političke stranke koje čine većinu u Parlamentu FBiH i Vladi FBiH još u studenome prošle godine postigle zajednički politički dogovor da se maksimalna pozornost posveti provedbi ovog projekta. Kao jednu od ideja naveo je i mogućnost da se izravno u zakon o Južnoj interkonekciji uvrsti ime zainteresirane tvrtke za provedbu projekta.

„Bit ću potpuno iskren, i nama je to bilo prvi put da se događa. Uslijedile su analize, sumnje, višednevne komunikacije i preispitivanje svih zakonskih okvira na razini BiH, FBiH i šire. Na kraju smo došli do usuglašenog prijedloga zakona“, rekao je Lakić.

Podsjetio je da je Vlada FBiH 14. siječnja ove godine usvojila informaciju Ministarstva, u kojoj je navedeno da je zaprimljena ponuda, odnosno pismo interesa, uz nalog da se — ukoliko postoji investitor — pristupi izmjenama i dopunama zakona.

Lakić se zahvalio Veleposlanstvu SAD-a, Ginkelu i njegovom timu, od kojih je, kako je naveo, stiglo pismo podrške izmjenama i dopunama zakona, kao i podrška investitoru EEFS.

Širenje trase: novi gradovi i krak prema Tuzli

Istaknuo je da su izmjene zakona politički i stručno usuglašene te da ih je Vlada FBiH usvojila prije desetak dana. Uz osnovnu trasu plinovoda predviđenu idejnim projektom, izmjenama su dodani i odvojci prema više gradova radi šire plinifikacije — Grude, Gornji Vakuf/Uskoplje, Donji Vakuf i Čapljina, kao i novi krak plinovoda od Kladnja prema Tuzli, koji nije izravno vezan za osnovnu trasu Južne interkonekcije.

„Kroz zakon pokušavamo osigurati da interesi Vlade FBiH za naredno razdoblje budu zaštićeni“, naglasio je.

Ključni korak: ugovor s AAFS-om

Sjednice oba doma Parlamenta FBiH zakazane su za idući tjedan, a na dnevnom redu bit će i ovaj zakon. Lakić je istaknuo da će najvažniji procesni korak biti sklapanje ugovora između FBiH i AAFS-a.

„Osnova je Zakon o koncesijama i u proces ugovaranja, s naše strane, a vjerujem i od strane američkog investitora, bit će uključen veći broj pravnika kako bismo zaštitili interese obje strane. Za tu procesnu radnju zakon predviđa rok od 30 dana nakon stupanja na snagu“, rekao je.

Zašto novi model umjesto BH-Gasa

Dodao je da slijedi vrlo dinamično razdoblje ukoliko zakon dobije potporu te da će konačni rezultat biti ugovor koji će vjerojatno imati višedesetljetni karakter.

Govoreći o razlozima izmjena, Lakić je naveo da je u prvotnom tekstu BH-Gas bio predviđen kao implementator, ali da novi model omogućava znatno bržu realizaciju projekta.

„BH-Gas bi imao obvezu provoditi postupke javne nabave, a imali bismo i veliki upitnik oko osiguranja financijskih sredstava. Ono što nas je dodatno usmjerilo jest odluka EU da od 1. siječnja 2028. godine na području BiH više ne može biti ruskog plina. Zbog toga stvari moramo završavati brže“, istaknuo je.

Dodao je da bi ovaj model, ako se pokaže uspješnim, mogao postati obrazac za buduće infrastrukturne projekte u FBiH.

„Ono što smo naučili jest da se moramo prilagođavati interesima i potrebama FBiH i kreirati zakonska rješenja koja će omogućiti bržu provedbu projekata“, kazao je.

Lakić je upozorio i da izgradnja plinovoda bez dovoljnog broja potrošača ne bi bila ekonomski održiva.

„Ako izgradimo samo plinovod bez potrošača, cijena plina bila bi astronomska. Potrebni su nam veliki potrošači — prije svega buduće plinske elektrane, zatim gospodarstvo, a potom građani. Ako se oslonimo samo na jednu od ovih kategorija, nećemo imati dovoljnu potrošnju“, rekao je.

Podsjetio je da plinovod već postoji do Termoelektrane Kakanj, ali ne i do Termoelektrane Tuzla, što je bio jedan od razloga za proširenje trase.

Na kraju je naveo da se očekuje formiranje pregovaračkog tima između BiH i Hrvatske, izrazivši nadu da će taj proces uskoro biti završen.

Flin: strateška investicija iz perspektive SAD-a

Vlasnik AAFS-a Josef Flin istaknuo je da iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u financijskom sektoru te da je osnovao tri kompanije, od kojih je jedna bila izlistana na burzi u New Yorku, dok su ostale preuzete od privatnog kapitala.

„Na ovu investiciju gledamo kao na stratešku, ne samo za BiH i regiju, nego i u širem kontekstu energetske sigurnosti i razvoja industrijskih kapaciteta. Iz perspektive SAD-a, ovo je strateška nacionalna investicija“, rekao je Flin.

Dodao je da investicija dolazi u pravom trenutku, s obzirom na globalna zbivanja i činjenicu da je energetska sigurnost jedan od prioriteta SAD-a.

„AFS je uspostavljen kao instrument za privlačenje dodatnog kapitala i jačanje investicije. Mi smo dirigent orkestra koji upravlja cijelim procesom, privlači ulaganja i preuzima određeni rizik. Osiguravamo ekspertizu, uključujući i građevinski segment, te angažman stručnjaka za izgradnju i održivost plinovoda“, kazao je.

Flin je naveo da su već vođeni razgovori s predstavnicima različitih političkih subjekata te zahvalio ministru, premijeru i predstavnicima američkog veleposlanstva na angažmanu.

Dnevnik.ba