Peter Magyar
Magyar želi ponovno staviti Austro-Ugarsko Carstvo "na mapu"?
Novoizabrani mađarski premijer Peter Magyar želi uspostaviti bliže veze s Austrijom i drugim srednjoeuropskim zemljama kako bi imao veću moć u Bruxellesu. Politico u analizi navodi da sljedeći mađarski čelnik želi oživjeti utjecaj srednje Europe koristeći njezinu carsku prošlost.
Magyar je rekao da će produbiti veze sa susjednim državama, posebno Austrijom, izgrađene na snažnim gospodarskim vezama i zajedničkoj povijesti ukorijenjenoj u Austro-Ugarskom Carstvu s kraja devetnaestog stoljeća.
"Nekad smo dijelili državu, a Austrija je ključni gospodarski partner Mađarske", rekao je Magyar nakon pobjede nad Viktorom Orbanom na mađarskim izborima ranije ovog mjeseca. "Želio bih ojačati odnos između Mađarske i Austrije iz povijesnih, ali i kulturnih i gospodarskih razloga", dodao je.
Magyaroova pobjeda dijelom je ostvarena zbog obećanja da će resetirati odnose Mađarske s EU, ali to zamišlja unutar bloka srednjoeuropskih zemalja predvođenih istomišljenicima desničarskim vođama za koje vjeruje da dijele kulturni pogled, ekonomske interese i konzervativne stavove o svemu - od migracija do energetske politike. Uz važnu iznimku Poljske, ove zemlje koje su smještene između Zapadne Europe i Rusije, tradicionalno su pokazivale veću spremnost za održavanje poslovnih veza s Moskvom, piše Politico.
Magyar je već najavio da bi mogao ostvariti svoju viziju srednjoeuropskog bloka. Na konferenciji za novinare ranije ovog mjeseca predložio je spajanje Višegradske skupine, neformalnog saveza Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke, sa Slavkovljevim formatom, okvirom suradnje koji uključuje Austriju, Češku i Slovačku.
"Vjerujem da je to u interesu svake zemlje, uključujući Austriju i Mađarsku. Stoga se nadam da ćemo ovdje moći napredovati", rekao je. Kao jasan signal te strategije, Magyar je rekao da će njegova prva službena putovanja početkom svibnja biti u Varšavu i Beč.
Iako Austriju smatra prirodnijim saveznikom, Magyar će mnogo naučiti od poljskog premijera Donalda Tuska i njegovih napora da obnovi liberalnu demokraciju nakon godina populističke vladavine, uključujući i kako otključati sredstva EU-a koja su zamrznuta zbog zabrinutosti oko vladavine prava. Jedan od glavnih prioriteta Magyara je osigurati oslobađanje 18 milijardi eura zamrznutih sredstava EU-a, a zalaže se i za pristup 16 milijardi eura europskih obrambenih kredita i za ukidanje kazne od milijun eura dnevno za Mađarsku zbog odbijanja poštivanja zakona EU o migracijama.
"Posjet Varšavi namijenjen je dijeljenju iskustava u vezi s prijelazom natrag u liberalnu demokraciju", rekao je Emil Brix, bivši austrijski diplomat i povjesničar koji je proučavao kraj Austro-Ugarskog Carstva. "Posjet Beču više se odnosi na europsku politiku i na činjenicu da je potrebno razviti vlastite prijedloge unutar ove regije", dodao je.
Čini se da je austrijska vlada otvorena za tu ideju. Jedan visoki austrijski diplomat rekao je da postoji inherentna logika u jačanju suradnje među srednjoeuropskim državama unutar EU-a po uzoru na model Beneluxa. "Sve smo države otprilike iste veličine s mnogo zajedničkih interesa i zajedno bismo bili relevantniji u smislu glasačke sposobnosti", rekao je za Politico.
Povezani pupčanom vrpcom
Za austrijsku vladu predvođenu konzervativcima, produbljivanje veza s Mađarskom dugo je bila strateška ambicija.
Početkom 2000-ih, uoči pristupanja EU nekoliko bivših komunističkih zemalja, austrijski čelnici predložili su obnovljeni savez sa srednjom Europom. Napor je na kraju propao, ometen strahovima u Poljskoj i Sloveniji da Beč pokušava ponovno uspostaviti svoju hegemoniju više od 80 godina nakon raspada Austro-Ugarskog Carstva.
Sad je to samouvjerenija i prosperitetnija Mađarska koja predlaže bliži savez. Stručnjaci kažu da se ni poljski čelnici, s rastućom ekonomskom i vojnom moći svoje zemlje, više se ne osjećaju ugroženo tom perspektivom.
Austrijski konzervativci također vide novu priliku sad kad je Orban otišao. "Usko smo surađivali s Orbanom 1990-ih i uvijek kažem da bi mladi Orban sigurno bio jedan od najvećih kritičara starijeg Orbana danas", rekao je Reinhold Lopatka, zastupnik u Europskom parlamentu vladajuće konzervativne Austrijske narodne stranke.
"Unatoč svim problemima s kojima smo se suočavali, uspjeli smo surađivati na nekim pitanjima, ali tijekom godina to je postajalo sve teže i na kraju nemoguće", dodao je.
Magyar i konzervativni austrijski kancelar Christian Stocker počeli su postavljati temelje za post-Orbanove odnose između svojih zemalja na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji u veljači, prema dvjema osobama koje su bile prisutne na sastanku. Vođe su razgovarale o Magyarovom inauguracijskom posjetu Beču i o tome kako poboljšati uvjete za austrijske tvrtke koje posluju u Mađarskoj, prema visokom austrijskom vladinom predstavniku.
Visoki austrijski diplomat istaknuo je da se očekuje da će Magyar u Beču pokušati zacrtati zajednički stav o migracijama i razgovarati o sudbini Srednjoeuropskog sveučilišta, koje je 2019. preselilo svoj glavni kampus iz Budimpešte u Beč nakon Orbanove kampanje protiv te institucije.
Dvije nacije su već usko povezane u ekonomskom smislu. Austrija je drugi najveći investitor u Mađarskoj nakon Njemačke s obujmom ulaganja od preko 11,7 milijardi eura. Oko 134 tisuće Mađara radi u Austriji, mnogi od njih kao putnici. Austrijska nacionalna banka u izvješću od prošle godine navela je da rastuće trgovinske veze sa zemljama srednje i jugoistočne Europe imaju stabilizirajući učinak na austrijsko gospodarstvo u vrijeme sve veće trgovinske nesigurnosti na globalnoj razini.
Ipak, među srednjoeuropskim zemljama i dalje postoje ključne razlike koje će sigurno zakomplicirati napore za stvaranje bližeg saveza. Što se tiče Ukrajine, na primjer, Austrija i Poljska aktivno podržavaju dodatnu pomoć EU za ugroženu zemlju. Iako se od Mađarske pod Magyarom više ne očekuje da će opstruirati pomoć kao što je to radio Orban, pridružuje se Češkoj i Slovačkoj u odustajanju od podrške paketu kredita EU-a za Kijev od 90 milijardi eura. Zemlje imaju i različita mišljenja o pristupanju Ukrajine bloku.
Unatoč tim razlikama, stručnjaci tvrde da među zemljama Srednje Europe i dalje postoje snažni zajednički interesi, posebno kad je riječ o ekonomskim inicijativama i velikim infrastrukturnim projektima. "Kad bi te zemlje mogle predstaviti integrirane prijedloge i integrirane projekte koji su koordinirani, to bi ojačalo njihovu poziciju kada je u pitanju raspodjela sredstava i kohezijskog novca iz Bruxellesa", rekao je Reinhard Heinisch, politolog sa Sveučilišta u Salzburgu.
Magyarov pritisak za izgradnju srednjoeuropskog saveza mogao bi biti ukorijenjen i u njegovom shvaćanju kako moć zapravo funkcionira u Bruxellesu. Magyar je proveo gotovo desetljeće tamo kao diplomat pod Orbanom prije nego što je prekinuo s populističkom strankom Fidesz i postao zastupnik u Europskom parlamentu s vlastitom konzervativnom političkom snagom, Tiszom.
"On je u osnovi prvi mađarski premijer koji savršeno razumije kako funkcioniraju Bruxelles i EU mašinerija", rekao je Stefano Bottoni, profesor na Sveučilištu u Firenci specijaliziran za istočnu Europu. "A ako želite imati veći utjecaj u Bruxellesu, ako želite biti protuteža velikim zemljama - Francuskoj, Njemačkoj - onda morate udružiti snage", zaključio je.
Dnevnik.ba