Mađarska otvara komunističke dosjee: Narod će saznati tko su bivši doušnici koji su prijavljivali prijatelje, kolege i članove obitelji

Od demokratske tranzicije 1990. godine pokušaji potpunog otvaranja arhiva iz komunističkog doba više su puta propadali. Kritičari su za to optuživali različite vlade, tvrdeći da su strahovale kako bi objavljivanje dokumenata moglo kompromitirati javne osobe iz cijelog političkog spektra.

Javnosti će biti dostupno do 60.000 imena

Premijer Péter Magyar, koji je na izborima u travnju svrgnuo dugogodišnjeg premijera Viktora Orbána obećavši "promjenu režima", u rujnu je predvodio donošenje zakona kojim se javnosti prvi put omogućuje neograničen pristup dokumentima. Uoči glasanja Orbán je ponovno odbacio tvrdnje da je bio doušnik.

Na Facebooku je objavio dokumente koji, prema njegovim navodima, pokazuju da ga je tajna služba tijekom služenja vojnog roka 1980-ih pokušala angažirati, ali bez uspjeha. Digitalizirana baza podataka, koja će omogućiti pretraživanje imena i zapisa o procijenjenih 50.000 do 60.000 bivših doušnika, trebala bi biti dostupna na posebnoj internetskoj stranici od jutros.

"Bolje ikad nego nikad. Dobivamo pristup znatno većoj količini informacija nego prije, o tome koga su vlasti angažirale i kako je tada funkcionirao sigurnosni aparat", izjavio je za AFP povjesničar László Eörsi iz Zaklade Institut 1956.

Druga skupina dokumenata, koja sadrži detaljnije podatke o približno 9000 doušnika, bit će objavljena u veljači. Dio osjetljivih osobnih podataka, poput informacija o seksualnoj orijentaciji pojedinaca, bit će zatamnjen.

Doušnici su prijavljivali prijatelje, kolege i članove obitelji

Mađarska je od 1949. do 1989. bila pod jednopartijskom komunističkom vlašću koja je gušila protivljenje režimu. Kao i u Istočnoj Njemačkoj te drugim dijelovima Istočnog bloka pod sovjetskim utjecajem, vlasti su koristile razgranatu mrežu doušnika kako bi nadzirale raspoloženje javnosti.

Ljude su često vrbovali pod prisilom, a njihov je zadatak bio izvještavati o kolegama, prijateljima, pa čak i članovima obitelji, tražeći znakove nelojalnosti prema režimu. Prema procjenama iz arhiva državne sigurnosti, tajna policija tijekom četiri desetljeća angažirala je ukupno oko 150.000 doušnika. Međutim, sačuvani su zapisi za samo trećinu njih.

Vjeruje se da su mnogi dosjei uništeni tijekom protusovjetskog ustanka 1956. godine ili sakriveni tijekom višemjesečnog mirnog prijelaza u demokraciju.

Bivši premijer već je bio razotkriven kao tajni agent

Rasprave o otvaranju arhiva prate mađarsku politiku još od pada komunizma.Godine 2002., samo nekoliko tjedana nakon preuzimanja premijerske dužnosti, socijalist Péter Medgyessy našao se u središtu skandala kada je otkriveno da je tijekom komunističkog razdoblja radio kao tajni agent.

Taj slučaj potaknuo je nove zahtjeve za transparentnošću. Mađarski parlament 2003. godine donio je zakon koji je osobama koje su bile pod nadzorom omogućio da saznaju tko ih je prijavljivao. Ipak, širi pristup dokumentima ostao je rezerviran za istraživače, koji su sve do najnovije reforme morali tražiti dopuštenje arhiva državne sigurnosti.

Povjesničar upozorava da bi objava mogla izazvati histeriju

Povjesničari upozoravaju da ne treba automatski osuđivati ljude samo zato što se njihova imena nalaze na popisima doušnika. "Poznajem priličan broj primjera u kojima je netko bio angažiran, ali nije podnio nijedno izvješće; štoviše, preuzeo je velik rizik okrenuvši se protiv vlasti. Neki bi se čak mogli smatrati pravim herojima", naglasio je Eörsi.

Očekuje da će objava dokumenata donijeti otkrića koja će imati posljedice i u javnom i u privatnom životu. "To bi u nadolazećim mjesecima moglo izazvati svojevrsnu histeriju", rekao je povjesničar. Dodao je da bi objava drugog dijela dosjea trebala pomoći u razjašnjavanju određenih nesporazuma.