

Božo Ljubić
Ljubić: "Zbog nacionalnih zloupotreba u diplomaciji uvesti dvojicu zamjenika ministra"
Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić ocijenio je nakon jučerašnje sjednice kako je vanjska politika najbolji pokazatelj da su Hrvati neravnopravni u zemlji, o čemu svjedoči komunikacija s drugim državama, odlučivanje u međunarodnim institucijama, prenosi Večernji list BiH.
Na sjednici je zbog toga posebna pozornost posvećena vanjskoj politici BiH, koja se, prema Ljubiću, mora reorganizirati kako bi se osigurala ravnoteža među svim konstitutivnim narodima, a ne samo u jednom političkom bloku. Na početku svog obraćanja Ljubić je iznio teške ocjene o političkoj situaciji u BiH.
- Suočavamo se s dubokom političkom krizom u Bosni i Hercegovini s rizicima da, da tako kažem, prijeđe u dublju ustavnu i sigurnosnu, koja je bjelodano prouzročena različitim pogledima na sadašnjost i budućnost Bosne i Hercegovine - izjavio je Ljubić, jasno upućujući na ozbiljan politički raskol koji duboko pogađa sve aspekte države, uključujući i vanjsku politiku.
Dalekosežne posljedice
- Nažalost, to se sve reflektira i na vanjskopolitičkom planu jer nema zajedničkog stajališta u najvišem tijelu Bosne i Hercegovine - Predsjedništvu, niti u odnosu na unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine, a nažalost, ni u odnosu na regionalne i globalne procese u svijetu - rekao je Ljubić.
Tu je uputio na ključni problem - nesposobnost Predsjedništva BiH da donese zajednički stav, što je imalo i ima ozbiljne posljedice na diplomaciju i vanjsku politiku zemlje. A najvažnija činjenica je to da u državnome vrhu nema legitimnog predstavnika Hrvata gotovo 16 godina. Ljubić je potom istaknuo kako hrvatski narod već šesnaest godina nije imao svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH, izuzev kratkog razdoblja od 2014. do 2018. godine, kada je Dragan Čović obnašao tu dužnost.
- Hrvatski narod, evo, gotovo šesnaest godina, u razdoblju od posljednjih dvadeset godina, nema predstavnika u Predsjedništvu, izuzev razdoblja od 2014. do 2018. godine - izjavio je Ljubić.
To je razdoblje, prema njegovim riječima, bilo jedino u posljednjih dvadesetak godina u kojem su se odluke u Predsjedništvu BiH donosile konsenzusom, što je omogućilo da BiH postigne važne ciljeve poput predaje zahtjeva za članstvo u EU. Ljubić je također naglasio da nepostojanje legitimnog predstavnika Hrvata u Predsjedništvu ima dalekosežne posljedice, uključujući i ozbiljan problem u vanjskoj politici.
- Nažalost, to se sve vraća kao bumerang u Bosni i Hercegovini - izjavio je upućujući na činjenicu da politička nesigurnost u najvišim institucijama vlasti ima izravan utjecaj na međunarodno predstavljanje Bosne i Hercegovine.
Jedan od ključnih prijedloga koji je iznio Ljubić odnosi se na reorganizaciju Ministarstva vanjskih poslova BiH.
- Smatramo da bismo u Ministarstvu vanjskih poslova trebali imati sličnu situaciju kao u Ministarstvu obrane, da imamo ministra i dva zamjenika, koji bi se onda zajednički koordinirali i dogovarali politiku na vanjskopolitičkom planu - izjavio je Ljubić.
Taj prijedlog ima za cilj osigurati ravnotežu među političkim interesima svih naroda u BiH jer trenutačna situacija, prema njegovim riječima, stvara ozbiljnu političku disfunkcionalnost i omogućava jednostrano donošenje odluka. Ljubić je objasnio da bi ovakav pristup omogućio da Ministarstvo vanjskih poslova preuzme odgovornost za vanjsku politiku BiH u slučaju da Predsjedništvo BiH nije u stanju postići konsenzus.
- Ministarstvo vanjskih poslova iznimno je važno, posebice u situaciji kada se članovi Predsjedništva ne mogu dogovoriti. Onda Ministarstvo vanjskih poslova preuzima ulogu i na neki način predstavlja Bosnu i Hercegovinu - rekao je Ljubić.
Spomenuo je i nekoliko diplomatskih imenovanja koja su, prema njegovim riječima, neprihvatljiva i koja pokazuju nezainteresiranost ili čak aktivnu političku diskriminaciju prema Hrvatima.
- Možda je najbizarniji slučaj veleposlanika Nerkeza Arifhodžića, koji je, dakle, bio veleposlanik iz hrvatske kvote u Rimu, a prije toga je, naravno, bio veleposlanik u Ankari, Azerbajdžanu, kao Bošnjak - izjavio je Ljubić, naglašavajući kako je takva praksa neprihvatljiva jer je riječ o osobama koje nisu legitimni predstavnici Hrvata, ali su postavljeni na pozicije koje su formalno pripadale hrvatskoj kvoti.
Ljubić je također istaknuo da takvi slučajevi imaju ozbiljan negativan utjecaj na poziciju Hrvata na međunarodnoj sceni.
Ponižavajuće za Hrvate
- To su stvari koje su za hrvatski narod nepodnošljive, a u velikoj su mjeri čak i ponižavajuće - rekao je Ljubić, pozivajući na promjene u načinu na koji BiH postavlja svoje diplomate i veleposlanike kako bi se osigurala pravedna zastupljenost svih naroda.
Pozvao je na reorganizaciju vanjske politike BiH kako bi se omogućila ravnoteža u diplomaciji i osigurala odgovarajuća zastupljenost svih naroda.
- Smatramo da bismo u Ministarstvu vanjskih poslova trebali imati sličnu situaciju kao u Ministarstvu obrane, da imamo ministra i dva zamjenika - izjavio je Ljubić, dodajući da bi takva promjena bila ključna za postizanje ravnoteže u vanjskoj politici BiH.
Također je pozvao na hitne promjene u diplomatskoj mreži kako bi se spriječile daljnje štetne posljedice koje proizlaze iz političke disfunkcionalnosti i nesuglasja među narodima u BiH.
- Bez legitimnog političkog predstavljanja u Predsjedništvu program predstavljanja BiH i hrvatskog naroda neće biti riješen - zaključio je Ljubić, naglašavajući da su potrebne promjene u političkom ustroju i diplomaciji.
Po njegovu mišljenju, brojna su iskušenja s kojima se susreću hrvatski diplomati, koji su često u situaciji da moraju balansirati između različitih političkih agendi. Objasnio je da je to zbog toga što često dolazi do situacija u kojima se diplomati nađu u raskoraku između Bošnjaka i Srba.
Dnevnik.ba