Borjana Krišto
Krišto: "Posljedice kašnjenja budžeta su ogromne, a rješenje za institucije kulture još nema"
Kašnjenje u usvajanju proračuna institucija Bosne i Hercegovine za 2026. godinu već izaziva ozbiljne posljedice po rad državnih tijela, kapitalne projekte i prava zaposlenika, dok trajno zakonsko rješenje za financiranje institucija kulture i dalje ne postoji, upozorila je u utorak predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto nakon 115. sjednice tog tijela.
Krišto je podsjetila da je Vijeće ministara nacrt proračuna usvojilo još 21. svibnja i proslijedilo ga Predsjedništvu BiH kao ustavnom predlagatelju. Međutim, Predsjedništvo dokument već gotovo dva mjeseca nije uputilo u parlamentarnu proceduru niti je Vijeću ministara dostavilo službeno obrazloženje ili zahtjeve za korekcijama.
Prema njezinim riječima, zbog zastoja trpe i državni službenici kojima se ne mogu isplatiti uvećane plaće i naknade predviđene izmjenama zakona, a blokirana su i znatna sredstva namijenjena infrastrukturnim projektima. Krišto je izrazila nadu da će Parlamentarna skupština BiH hitno reagirati čim proračun bude službeno predložen.
Komentirajući problem financiranja sedam institucija kulture od državnog značaja, predsjedateljica je istaknula kako privremeni transferi i interventna sredstva nisu rješenje te da je za stabilan rad tih ustanova nužno donijeti odgovarajući zakon, za što u zemlji trenutačno ne postoji politički konsenzus.
Na sjednici u Sarajevu Vijeće ministara odobrilo je 500.000 konvertibilnih maraka (KM) pomoći Gradu Mostaru za sanaciju posljedica požara na odlagalištu otpada Uborak. Donesena je i odluka o preusmjeravanju 2,5 milijuna KM neutrošenih sredstava s projekta mosta Svilaj za izgradnju i sanaciju mosta na rijeci Tari prema Crnoj Gori, a u okviru mjera potpore domaćim prerađivačima odobrena je i nova bescarinska kvota za uvoz 500.000 tona sirovog šećera.
Odgovarajući na novinarska pitanja o zastoju na projektu Južne plinske interkonekcije, Krišto je naglasila da je Vijeće ministara potpisivanjem sporazuma s Republikom Hrvatskom završilo svoj dio posla te da su daljnji ugovori i operativna realizacija s izvođačima u isključivoj nadležnosti Vlade Federacije BiH.
Krišto se osvrnula i na ulogu međunarodne zajednice, ocijenivši da domaće institucije mogu funkcionirati bez Ureda visokog predstavnika (OHR) i stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH te da pojedine nametnute odluke nanose dugoročnu štetu državi.
Dnevnik.ba