Konaković u Dubrovniku: BiH spava s jednim otvorenim okom zbog Srbije i Hrvatske

Govoreći na panelu posvećenom sigurnosti i budućnosti zapadnog Balkana, ministar Konaković rekao je da Bosna i Hercegovina prolazi kroz najozbiljniju krizu od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, istaknuvši kako se danas ne radi o etničkoj, nego prvenstveno o geopolitičkoj krizi izazvanoj snažnim ruskim utjecajem na političke procese u Bosni i Hercegovini.

Naglasio je da europski put Bosne i Hercegovine i sredstva iz Plana rasta Europske unije blokiraju secesionističke politike koje predvodi predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, ocijenivši da je riječ o političkom djelovanju koje je izravno usmjereno protiv europske budućnosti Bosne i Hercegovine, prenosi Klix.

Konaković je upozorio da Dodik djeluje kao ključni nositelj ruskog utjecaja u Bosni i Hercegovini, podsjetivši da je u posljednjih godinu i pol dana osam puta službeno razgovarao s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, uključujući i susret nakon vojne parade u Moskvi u svibnju ove godine.

Istaknuo je da Dodik javno Rusiju naziva najvažnijim saveznikom Republike Srpske te da upravo zbog tog geopolitičkog utjecaja kontinuirano blokira europske reforme, institucije Bosne i Hercegovine i provedbu Plana rasta.

Ministar Konaković upozorio je da međunarodna zajednica mora jasno prepoznati kako se ne radi o uobičajenim političkim nesuglasicama, nego o organiziranom pokušaju destabilizacije Bosne i Hercegovine i regije putem secesionističke politike koja ima snažnu potporu Moskve.

Govoreći o sigurnosnim izazovima, poručio je da bi svaki pokušaj jednostrane secesije predstavljao ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti cijele regije, naglasivši da Bosna i Hercegovina ima pravo i obvezu zaštititi svoj ustavni poredak i teritorijalni integritet.

Poseban dio obraćanja posvetio je procesu pomirenja u regiji, istaknuvši da ono nije moguće bez prihvaćanja činjenica utvrđenih presudama međunarodnih sudova.

Naglasio je da se u dijelu regije i dalje niječe pravomoćno presuđeni genocid u Srebrenici, veličaju ratni zločinci i pruža zaštita osuđenima za najteže zločine.

Konaković je posebno istaknuo da Srbija i dalje odbija suočavanje s prošlošću, niječe sudski utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici te pruža utočište i zaštitu pojedinim pravomoćno osuđenim ratnim zločincima.

Kao primjer naveo je Novaka Đukića, osuđenog za zločin na tuzlanskoj Kapiji, koji se godinama nalazi u Srbiji izbjegavajući izdržavanje pravomoćno izrečene kazne.

Istaknuo je da se istinsko pomirenje ne može graditi na nijekanju genocida, povijesnom revizionizmu i veličanju ratnih zločinaca, nego isključivo na poštovanju međunarodnog prava, sudskih presuda i dostojanstva svih žrtava.

Govoreći o regionalnim odnosima, ministar Konaković naglasio je da istodobno postoje pozitivni primjeri suradnje između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Kao posebno važne izdvojio je tri zajednička iskoraka – izmjene Zakona o strancima kojima se otvara mogućnost izdavanja posebnih viza profesionalnim vozačima, novi Ugovor o graničnim prijelazima te Međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Istodobno je upozorio da iz Republike Hrvatske i dalje dolaze poruke pojedinih političkih skupina i pojedinaca koje zadiru u ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kroz ideje o iscrtavanju novih karata, prekrajanju unutarnjeg ustroja zemlje i zahtjeve za uspostavu trećeg entiteta.

Izrazio je nadu da će u Zagrebu, kao i u Beogradu, prevladati odgovorne politike usmjerene na međusobno uvažavanje, stabilnost i europsku budućnost regije.

Naglasio je da Bosna i Hercegovina, upravo zbog ovakvih nasrtaja na svoj ustavni poredak, „spava s jednim okom otvorenim“, ostajući odlučna zaštititi svoj suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak.

Ministar je ocijenio da Bosna i Hercegovina danas ima povijesnu priliku ubrzati europske integracije zahvaljujući Planu rasta Europske unije i procesu postupne integracije, ali da će ta prilika biti izgubljena ako međunarodni partneri ne prepoznaju i ne zaustave destruktivne politike koje blokiraju europske reforme.

Na kraju obraćanja pozvao je Europsku uniju, Sjedinjene Američke Države i sve međunarodne partnere da ostanu snažno angažirani u Bosni i Hercegovini i regiji, upozorivši da stabilnost zapadnog Balkana ovisi o odlučnom suprotstavljanju secesionizmu, malignom ruskom utjecaju, nijekanju genocida i veličanju ratnih zločinaca, kao i o pružanju pune potpore europskim i demokratskim snagama koje rade na očuvanju mira, stabilnosti i europske budućnosti Bosne i Hercegovine.

Na panelu su, uz ministra Konakovića, sudjelovali potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović, ministar za Europu i vanjske poslove Republike Albanije Ferit Hoxha, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko, glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Amer Kapetanović te posebna izaslanica za jugoistočnu Europu i proširenje Europske unije austrijskog Ministarstva za europske i međunarodne poslove Ulrike Hartmann.

Dnevnik.ba