Željko Komšić
Komšić u UN-u: Daytonom nisu zadovoljni čak ni agresori na BiH, Hrvatska i Srbija
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić obratio se na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a koja je posvećena Bosni i Hercegovini.
Komšić se na početku zahvalio svima zbog odluke kojom se produžava mandat misiji Althea u BiH.
„Hvala vam kao stalnim predstavnicima vaših zemalja. Posebno zahvaljujem stalnom predstavniku Grčke“, naveo je.
U nastavku je kazao da se njegovo obraćanje u najvećem dijelu odnosi na protekli šestomjesečni period prikazan kroz Izvješće Ureda visokog predstavnika.
„Kao što smo mogli primijetiti iz Izvještaja visokog predstavnika, protekli šestomjesečni period u Bosni i Hercegovini bio je obilježen nizom političkih kriza koje su u najvećoj mjeri bile povezane sa sudskim postupkom protiv Milorada Dodika i presudom Suda Bosne i Hercegovine donesenom tim povodom, a koje su pravni osnov imale u izmjenama Kaznenog zakona nametnutog od strane visokog predstavnika.
Cilj ovih političkih kriza iskazanih kroz stvaranje paralelnih političkih, sudskih i drugih institucija bilo je stvaranje uvjeta za secesiju RS od BiH.
Nametanje određenih odluka od strane Christiana Schmidta iskorišteno je kao povod za izazivanje krize, a pravi uzrok je zapravo sasvim drugi – dugoročna namjera da se izazivanjem kriza izvede secesija dijela BiH.
Takva politika Dodika i institucija RS trenutno je zaustavljena angažmanom međunarodnih faktora. Međutim, siguran sam da će se i dalje nastaviti aktivnosti koje za cilj imaju secesiju dijela BiH“, upozorio je Komšić.
U međuvremenu, ovakav razvoj situacije otvorio je rasprave, kako u BiH tako i kod faktora međunarodne zajednice prisutnih u BiH, o budućnosti OHR-a i potrebi njegovog postojanja.
„Napad na OHR kojem svjedočimo prikriven je napadom na Christiana Schmidta kao ličnost koja obavlja funkciju visokog predstavnika.
Krajnji cilj tih napada nije trenutni visoki predstavnik, krajnji cilj jeste eliminacija OHR-a iz političkog života u BiH. Eliminiranjem OHR-a eliminirao bi se cijeli jedan aneks DPA čime bi se zapravo ugrozio i potencijalno srušio cijeli mirovni sporazum“, naveo je Komšić.
Kazao je da spada u red ljudi koji su žestoko kritizirali i Schmidta i njegove poteze.
„Zbog istine, dužan sam iznijeti i činjenicu da sve odluke i poteze koje je donosio i poduzimao Schmidt, nisu bile isključivo njegovo djelo.
On je to radio u punoj koordinaciji s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH, a vrlo često je te poteze poduzimao na inzistiranje i zahtjev istih tih međunarodnih faktora.
Njegovi potezi, ali i politika određenih međunarodnih faktora koji su imali presudan utjecaj na Schmidta, često su bili usmjereni na jačanje i zastupanje jedne političke opcije, ali i interesa susjedne države u BiH“, poručio je.
Ponovo je, kaže, morao podsjetiti i naglasiti da je postojanje OHR-a kao institucije dio Daytonskog mirovnog sporazuma reguliran posebnim aneksom X istog.
„Ovlasti OHR-a navedene su u članku V aneksa X DPA. Na osnovi tog članka kasnije su uvedene i tzv. Bonske ovlasti. 2008. godine Vijeće za provedbu mira donijelo je odluku o tzv. 5+2 uvjeta koji moraju biti ispunjeni da bi se zatvorio OHR. Dakle, sve formalne pretpostavke za postojanje i rad OHR-a postoje.
Istodobno ne postoji niti jedna formalna pretpostavka za njegovo zatvaranje ili za izmještanje izvan BiH, jer uvjeti iz 2008. godine, tzv. 5+2, nisu ispunjeni“, kazao je.
Jedino što postoji u tom smislu jeste politička želja pojedinih domaćih, ali i nekih vanjskih faktora za eliminacijom OHR-a, smatra Komšić.
„Realizacija takvih planova bila bi udarac trenutnoj strukturi BiH, potencijalno bi ugrozila čak i sam mirovni aranžman i izazvala nove i veće probleme u BiH, ali i u regiji.
Podsjećam vas da trenutna struktura BiH nije proizvod niti društvenog niti političkog procesa ili dogovora, ona je proizvod mirovnog sporazuma kojim nije zadovoljna niti jedna strana u BiH. Njime nisu zadovoljne čak niti susjedne zemlje koje su sudjelovale u ratu i agresiji na BiH.
Trenutni koncept na kojem funkcionira BiH, a koji sam visoki predstavnik pogrešno naziva ‘etnički balans moći’, jer ispravniji naziv je ‘etnički disbalans moći’, je sam po sebi konfliktan koncept.“
Komšić je istaknuo da 30 godina koje su protekle od zaustavljanja rata u BiH, nažalost, to gotovo svakodnevno dokazuju.
„Ukidanje OHR-a, njegovo izmještanje i slabljenje njegovih nadležnosti definiranih člankom V aneksa X DPA, jest zapravo odustajanje od samog DPA. Kakve su posljedice toga, nije teško procijeniti.
Zbog svega navedenog obavezan sam i pokušati predložiti rješenje za trenutnu situaciju koja se tiče sudbine OHR-a i stabilizacije situacije u BiH.“
Komšić kaže da postoje dvije opcije.
„Jedna je, imenovati novog visokog predstavnika i zadržati instituciju OHR-a u BiH sa svim ovlastima koje ima na osnovi članka V aneksa X DPA. Ova opcija je kratkoročna opcija.
Druga opcija jest kompleksnija, ali je dugoročna i trajna.
Suština te opcije nalazi se u potrebi da BiH zaista postane demokratska zemlja, da se ukine diskriminacija vlastitih građana u oblasti ljudskih prava, da se odustane od konfliktnog koncepta ‘etničkog balansa ili disbalansa moći’, da se ustavno zaštite individualna ljudska prava i principi pravne države i da na taj način BiH postane spremna za integraciju u EU.
Zato želim ovdje apelirati na sve vas koji želite dobro Bosni i Hercegovini, da u narednom periodu dobijemo podršku za početak tranzicijskog perioda u kojem ćemo mi, u Bosni i Hercegovini, uz vašu pomoć učiniti sve neophodne ustavne i druge reforme, kako bismo od Bosne i Hercegovine napravili modernu demokratsku državu sa vladavinom prava i zaštitom ljudskih prava.
Vrijeme za tranziciju i evoluciju političkog i pravnog sistema u Bosni i Hercegovini je došlo, i trebamo je zajedno, bez odlaganja, započeti u najskorije vrijeme.“
Komšić je poručio da je sve ostalo opasno igranje sa sigurnošću i stabilnošću ne samo BiH nego i cijele regije, a potencijalno i europskog kontinenta.
„Dame i gospodo, moja je obveza bila da vam ovo danas i na ovom mjestu kažem“, zaključio je.
Dnevnik.ba