Koliko dugo Harvard može protiv Trumpa?

Trumpova administracija zamrznula je čak 2.2 milijarde dolara sredstava nakon što Harvard nije pristao na popis zahtjeva Bijele kuće koji su uključivali smjernice o upravljanju, zapošljavanju i nastavi.

Predsjednik Harvarda Alan Garber jasno je poručio: "Nijedna vlada, bez obzira na to koja je stranka na vlasti, ne bi smjela diktirati što privatna sveučilišta mogu predavati."

Iako je ovaj potez izazvao ozbiljne financijske posljedice, mnogi studenti i bivši studenti podržali su odluku sveučilišta da ne popusti pritisku. Među njima je i bivši predsjednik SAD-a Barack Obama, koji je Trumpovu odluku nazvao "nezakonitom" i pohvalio Harvard kao primjer ostalim institucijama visokog obrazovanja.

Više sveučilišta pod pritiskom

Trumpova administracija već je ranije usmjerila napade na više sveučilišta, osobito nakon prošlogodišnjih propalestinskih prosvjeda na kampusima. Antisemitistički istražni tim vlade identificirao je više od 60 sveučilišta za reviziju.

Columbia University pristala je, primjerice, na brojne zahtjeve nakon što joj je uskraćeno 400 milijuna dolara. I Harvard je učinio određene ustupke: ukinuo je inicijativu Religion, Conflict, and Peace te otpustio vodstvo Centra za bliskoistočne studije zbog optužbi o antiizraelskoj pristranosti.

Također je u siječnju sklopio nagodbu u dvije tužbe židovskih studenata zbog antisemitizma – iako nije priznao krivnju.

No Harvard je u petak povukao crtu i odbio širi popis Bijele kuće koji se, kako navode, kosi s akademskom autonomijom.

Ogroman fond, ali ograničene mogućnosti

Iako Harvard raspolaže golemim fondom od 53.2 milijarde dolara – većim od BDP-a mnogih manjih država – čak 70% tog novca vezano je za konkretne projekte koje su donatori precizno odredili. Prema pravilima upravljanja sveučilištima, godišnje se ne bi smjelo potrošiti više od 5% ukupnog fonda.

To znači da bi Harvard, da nadoknadi 2 milijarde dolara izgubljenih federalnih sredstava, morao povećati fond za 40 milijardi dolara, što je, kako kaže Steven Bloom iz Američkog vijeća za obrazovanje, "nemoguće pronaći ispod kamena".

Dodatni udarac mogao bi biti i Trumpov prijedlog da se Harvardu ukine status neprofitne institucije, zbog čega godišnje izbjegava stotine milijuna dolara poreza. Samo na nekretninama u širem području Bostona procjenjuje se da je 2023. uštedio 158 milijuna dolara.

I dok Harvard zasad ostaje pri svojoj odluci, mnogi se pitaju koliko dugo to može trajati. "Ovo je tek početak", rekao je Matthew Tobin iz studentskog vijeća. "Trump ne pokušava pomoći Harvardu. Ovo je napad iz čiste zlobe, jer sveučilište doživljava kao liberalno uporište."

Prema mišljenju brojnih analitičara, sukob između savezne vlade i elitnih sveučilišta poput Harvarda mogao bi trajati godinama i duboko utjecati na autonomiju visokog obrazovanja u SAD-u.

Dnevnik.ba